Menu
Categories
Osamdesete: Od panka do pinka
24/02/2013 ArtFeljton
Šarlo akrobata, Vd, Milan, Koja

Šarlo akrobata, Vd, Milan, Koja

 

U Beogradu se osamdesetih godina živelo prilično opušteno, kao da su nejasnoće iz sedemadesetih nestale i kao da se tačno znalo ko, gde i kome pripada. Stabilnost društva u kome se prepoznavao red, rad i disciplina (što je bila krilatica toga doba), gde je manjina mislila i donosila odluke umesto većine (osim ironije i kritike malobrojne intelektualne elite) ni od koga drugog nije bila ometana. Pre Dnevnika u pola osam emitovan je crtani u sedam i petnaest, nakon Dnevnika prikazivalo se „Pozorište u kući“ i svi su bili zadovoljni, ili gotovo svi…

album Paket Aranžman

Paket aranžman

Na idiličnom nebu iznad Beograda osamdesetih, pod jakim uticajem svega što je dolazilo iz Londona, novi klinci, siti „pastirskog roka“ i dominacije rok bendova iz Sarajeva i Zagreba potražili su novi način da izraze svoje nezadovoljstvo, ovoga puta preko pank pokreta. Njihov bunt nije imao socijalni karakter, on nisu bili deca radničke klase iz predgrađa, uglavnom su poticali iz uglednih i imućnih porodica. Pank je u Britaniji nastao sredinom sedamdesetih, a već početkom osamdesetih pojavili su se prvi pank bendovi u Beogradu. Jedan od prvih bendova bio je Šarlo akrobata (Milan Mladenović, Dusan Kojić Koja, Ivan Vdović Vd), pa Urbana gerila (Vladimir Arsenijević Vlajsa, Branko Rosic Rosa, Manza i Toske), i Defektno efektni (Slobodan Nešović Loka, Branko Petrović, Dejan Ignjatović, a na samom početku Toni Montano), bend Hipnotisano pile je kasnije preimenovan u Električni orgazam. Dobru energiju koju su emitovali brzo je prepoznala vodeća muzička kuća – Jugoton, koji je napravio dobar poslovni potez izdavanjem albuma Paket aranžman 1980. godine (učestvovale su tri grupe sa po tri pesme, Šarlo akrobata, Električni orgazam i Idoli), kao i album Artistička radna akcija, 1981. godine, u kome su uzele učešće mnoge mlade grupe.

ara- artisticka radna akcija

Album Artistička radna akcija

U potrazi za sopstvenim izrazom i identitetom mladi pank bendovi brzo su svoj uticaj proširili i na ostale delove tadašnje Jugoslavije, u Rijeci su se pojavili grupe Paraf i Termiti, u Puli KUD Idijoti, a u Ljubljani Pankrti. Mnoge od pomenutih grupa vrlo brzo su i nestale sa muzičke scene, ali je zanimljivo da su bunt koji su kao jako mladi ljudi gajili i pokušali da izraze preko muzike, u kasnijim godinama ostvarili na drugi način, kao što je to učinio Vladimir Arsenijević preko književnosti, koji je postao i najmlađi dobitnik Ninove nagrade 1994. godine.

pisac i panker Vladimir Arsenijević

pisac i panker Vladimir Arsenijević

Šta se sve dešavalo u Beogradu osamdesetih i šta je pank značio ljudima koji su ga promovisali, pokušali smo da saznamo od tekstopisca Defektno efektnih, Branka Nikolića.

„Pre svega, pank kao pokret potiče iz sredine sedamdesetih. Naravno da je kolevka panka Velika Britanija. Za prvi pank singl smatra se New rose grupe The Damned sa kraja 1976. godine. To je ujedno i godina kada je lavina krenula, a svoj vrhunac je imala 1977. godine. To je godina koja se smatra jednom od najznačajnih u rok muzici.

Punk, Sid Vicious

Sid Vicious, photo by Sfitz, flickr

Pank u Velikoj Britaniji je iznikao iz revolta mladih Britanaca kojima se smučio definisani način života u kojem, po njihovom mišljenju, nije bilo budućnosti za pojedinca. To nezadovoljstvo je pokrenulo čitav lanac događaja. Počelo je da se govori o slabostima društva, o idolopoklonstvu, o nedostatku samopoštovanja. Kroz muzički pravac mladi Britanci su krenuli u svoje oslobađanje ličnosti hrabro i rušilački. To je bila energija koja se brzo prostrla po celoj Evropi pa je tako stigla i do nas. Najviše zahvaljujući Petru Lukoviću i Slobi Konjoviću.

Za razliku od Velike Britanije, gde su postojali mnogobrojni socijalni problemi, ovde se pank razvijao isključivo u muzičkom pravcu. Pojedini izleti pojedinaca izraženi kroz umetnost ili način života ipak nisu imali toliki uticaj kao muzika. To je suštinska razlika između britanskog i jugoslovenskog panka – motiv je bio drugačiji. Koje smo mi nezadovoljstvo mogli da imamo u našim dečijim životima? Imao je samo onaj ko nije imao pažljive roditelje. U školama se dobro zabavljalo, društvo u kraju je bilo super, igranje od jutra do sutra. Te dečje uspomene svako od nas nosi u sebi i nikad ih neće zaboraviti, a posebno ne možeš da zaboraviš bezbrižnost koju si imao kao klinac. Pojava panka u Jugoslaviji bila je prilika da budeš malo drugačiji od svojih vršnjaka. Neki su voleli automobile, neki motore, neki sport, a neko muziku. I odjednom se pojavljuje kratka britka, melodična, buntovna forma koja pokreće i koja te ispunjava. Ne znam za druge ali ja sam sebe u tome našao i ta muzika i ti stihovi, to je bilo ono što me je izgradilo kao čoveka. Naravno, ne samo to ali to je imalo jednu od bitnijih uloga u mom odrastanju i pubertetu. Svako poistovećivanje panka sa nekim zlom bilo je očajnički pokušaj budala da spreči ono što se sprečiti ne može. Koliko je muzika nepobediva pokazalo se u Jugoslaviji. Bez obzira na sve, cela zemlja se ubrzo pretvorila u veliku pank pozornicu. Desilo se upravo ono što su Britanci hteli. Mladi su uzeli instrumente u ruke i počeli da sviraju.“

EKV, Gera, Bodyart

EKV, autor fotografije Dušan Gerzić Gera

Pank nije dugo egzistirao na muzičkoj sceni Beograda i Jugoslavije, ali je njegov posredni uticaj bio mnogo jači zahvaljujući bendovima koji su nastali ugledajući se na pank. Šarlo akrobata se raspao i legendarni Milan Mladenović osniva bend Katarina II, od koga kasnije nastaje najbolji sprpski bend EKV – Ekatarina Velika. Snaga i autentičnost njihove muzike prepoznata je na prostoru cele Jugoslavije, ne samo Beograda, ali za njene članove nije bila karta spasa (velika kreativnost i stvaralaštvo njenih članova prekinuti su preranim odlascima). Kraj osamdesetih i početak devedesetih, uprkos odličnim albumima i punim salama u celoj Jugoslaviji, bila je donkihotovska borba za članove benda EKV, koju su oni, na žalost svih ljubitelja dobrog roka – izgubili. Devedesete su osim kiča donele i raspad zemlje. Pink kultura zavladala je i ponistila sve sisteme vrednosti, EKV je dugo odolevala pink epidemiji ali sa fizičkim nestankom većine njenih članova nestao je i poslednji istinski otpor pink kulturi.

Kraj

Tanja Petrović Miljković

Čitajte još<< Sedamdesete: Hipi era i YU-rok
"4" Comments
  1. šime fraćin

    poštovani uredniče ovog teksta punk se u rijeci pojavio 1977 godine i to pojavom parafa i termita i još nekih inih bendova koji su ostali anonimni a ne počrtkom osamdesetih kako navodite. neznam kad ste rođeni ali ja sam živio u tom vremenu i dobro znam što se događalo, na kraju krajeva termiti su se raspali 1982 godine

  2. Ne zamerite mi, ali ovaj tekst je krcat nepodnošljivom količinom netačnosti i potpuno nekritičkog odnosa prema jednom lepšem periodu novije istorije pop-kulture naše bivše države.
    Autorka teksta očigledno nije uložila previše energije u proveru nekih detalja.

    Evo nekoliko činjenica, iz glave, koje bi svako ko se bavi ovom temom morao da zna.

    Prvi ‘zvanični’ pank koncert u Beogradu održali su Pankrti (Ljubljana), jer je i pank, kao i sve drugo novo stizao sa te strane – preko Ljubljane i Rijeke, prvenstveno.

    (Procvat čitave te scene nikada se ne bi dogodio da država nije otvorila SKC za mlade bendove, dajući im tako (ograničeni i kontrolisani) prostor za svirke. Dakle, država je omogućila ‘pank’ u Beogradu.)

    Šarlo Akrobata nije bio pank bend, već autentična pojava koja ako na nešto liči to je grupa GONG koja je bila u zlatnom periodu negde 1974-76 i ‘ne računa’ se u pank pokret, kao ni Šarlo.

    Autorka nesmotrena meša novi talas i pank sve vreme, uzgred.

    ‘Legendarni Milan’, koji je odista bio divan tip strašne energije i kojeg sam upoznao svojevremeno nikada nije ‘punio hale’. Fenomenalan album Katarine II je prodat u 2000 primeraka.
    EKV je na vrhuncu snage, a to je u vreme žestoko komercijalnog albuma Samo Par Godina Za Nas (koji je inače bio duboko ogrezao u hipi poetiku i zvuk) je prodat u svega 25000 primeraka na teritoriji cele YU, dok je recimo Plavi Orkestar tukao 850.000.

    (Kad smo već kod sukoba pank i ‘pink’ kulture, iako je taj sukob postojao, čuveni singl “Mir brate Mir” Rimtutikija je snimljen – u studiju Pink Željka Mitrovića.)

    Disciplina Kičme je prodavala cca. 5-7.000 albuma.
    Dragana Mirković – pola miliona, i to sve pre 1993-94, kada je zlo konačno totalno zavladalo.

    Novi talas, pank, rok-end-rol, sve je to ovde ODUVEK bilo na margini, uz pojedinačne incidente kada je neki od tih bendova snimao totalno radio-friendly hitove (“Krug”, “Igra RNR cela Jugoslavija” i ostali užasi)

    I još ovo -nNegde polovinom sedamdesetih je komisija za kulturu SFRJ razmatrala kako je moguće da se narodnjačke tužbalice prodaju u milionskim tiražima, u državi u kojoj, eto, svi imaju krov nad glavom, tri obroka dnevno i obezbeđeno letovanje. Zabeleženo je u divnoj knjizi “Od internacionale do komercijale”, objavljena pre par godina.

    Da ne duljim, a gotovo svaka rečenica iz ovog teksta mogla bi da bude predmet ozbiljne analize pogrešnih stavova i informacija – ukoliko pišete o ovom dobu, nemojte ga unižavati površnostima i idealizovanjem za kojim zaista nema potrebe.

    Svako dobro.

    • HVala na komentaru, ovaj je tekst izašao na samom početku našeg rada, tako da nije loše kad se vratimo na starije tekstove i razjasnimo mnogo toga. A uvek smo otvoreni za ozbiljne kritike i komentare. Hvala

    • Poštovani Nebojša,

      Kao prvo, glavni junak ovog teksta nije pank ili novi talas, već – Beograd. Drugo, prvi pank koncert nisu održali Pankrti, već Pekinška patka. Treće, informacije sam dobijala od ljudi koji su bili akteri toga doba…
      Takođe, nije važno ko je punio sale i hale, svi znamo da je to bila Lepa Brena, ali uprkos tome ona nije bila mejnstrim, nego momci i devojke koji nisu imali podršku ni od koga osim od istih entuzijasta, recimo u SKC-u. Ovaj tekst kao i ceo feljton je moja impresija o jednom vremenu. Ako Vi imate drugačiju verziju i hoćete da svoje veliko znanje podelite sa drugima, izvolite napišite tekst o tome, verujem da će vam urednica ovog sajta izaći u susret. Ne znam da li ste iz Beograda ili nekog drugog mesta (po tome kako pišete rekla bih da ste iz Hrvaske), eto prilike da napišete nešto o razvoju pank pokreta u Rjeci.

      S poštovanjem Tanja Petrović Miljković

Leave a Reply to Tanja
*