ARLEMM 2016: Stefan Milenković – Samomotivacija je faktor uspeha
Upoznali smo ga kao čudo od deteta, a danas važi za jednog od naših najuspešnijih umetnika u svetu. U periodu od 1982. do 1993. održao je 1000 koncerata, a tada je imao samo 16 godina. U punoj zrelosti svoje karijere, otvoriće ARLEMM 2016: Stefan Milenković.
Kao umetnik svetskog renomea, sebi a i drugima, postavljate najviše umetničke i izvođačke standarde. Na osnovu bogatog iskustva, recite nam šta je jednom mladom umetniku, koji se nalazi na pragu svoje karijere (osim talenta, posvećenosti instrumentu i kontinuiteta u radu) bitan preduslov za dalji uspon?
U suštini, smatram da im je potrebno upravo ono sa čim većina mladih danas prirodno odrasta, a to je svest o marketingu, promociji i pre svega prisutnosti na internetu. Lakše je nego ikada ranije pokazati svoj proiz- vod, jer ne zavisite samo od medija, već možete kreirati sopstveni momentum. Rekavši to, i dalje mislim da je veoma bitno i da se pored razumljivog muzičko-tehničkog rada, kao i posvećenosti karijeri, neprestano radi na samom sebi, odnosno na odosima sa drugim ljudskim bićima. Sve ostalo je dodatan bonus, ali ako nam fali osnovna toplina i razumevanje, kao i komu- nikativne sposobnosti, ne verujem da se može postići maksimum u karijeri.
U periodu od 1982. do 1993. održali ste 1000 koncerata. Po našim podacima, prvi je bio organizovan u Novom Sadu a hiljaditi u Meksiku. Tada ste imali samo 16 godina. Da li se sećate emocija koje su Vas tada nosile? Čime ste sve bili motivisani?
Generalno sam uvek imao jaku sposobnost za samomotivaciju, što ne znači da uvek koristim iste koncepte da se motivišem. Sigurno, u tom periodu, jedna od većih prepreka je upravo bila situacija na Balkanu, i konkretno kriza u Srbiji, ali s druge strane mi je to uvek davalo i podstrek da postižem maksimum, jer sam to video kao jednu svetlu šansu, da se kontrira tama tog trenutka u istoriji.
Sa podjednakom odgovornošću i ozbiljnošću pripremate svoje koncerte, kao i susrete sa mladim muzičarima kojima prenosite svoje dragoceno znanje i umetničko iskustvo. Imali ste mnogo učenika i mnoge koji su postigli značajne karijere. Šta je u tim kontaktima najvažnije i za Vas i za njih? Često kažu „da svi mi učimo, jedni od drugih“.Da li u Vašem slučaju ima istine u tome i da li se ova konstatacija može primeniti i na Vaš pedagoški rad? Da li Vas ispunjava rad sa mladim umetnicima?
Predavanju pristupam relativno jednostavno, iako sam metod nije naravno uvek očigledan niti jednostavan. Moja uloga je da pomognem tom ljudskom biću sa kojim radim u tom trenutku, da ostvari svoj maksimum. Velika stvar u svakom pedagoškom radu je poznavanje/upoznavanje samog studenta, jer je to ključ za njegov razvoj. Nemoguće je svakome pristupati isto, bez obzira koliko je metod koji koristite dobar. Da odgovorim direktno na Vaše pitanje, naravno, uči se uvek od učenika, jer je svako malo drugačiji i čak ista osoba ima dane kada se drugačije oseća – tako da se morate konstantno adaptirati, ali istovremeno održati jasne ciljeve i ono što očekujete od njih.
Kako provodite svoje slobodno vreme danas? Da li je ljubav prema sportu i dalje prisutna, kao nekada?
Pa kada ugrabim slobodno vreme, obožavam kampovanje, tako da idem u prirodu što pre. Isto tako bavim se padobranstvom, pa ako imam neki slobodan period najčešće odem u Kaliforniju da skačem (zbog lepog vremena, na- ravno!), često vozim motor, i pre svega volim duge staze (nekoliko puta sam prešao motorom celu Ameriku, od obale do obale), a tu i tamo volim da igram video-igre! Ovo poslednje je posebno korisno nekada na turnejama, ako ima praznog hoda između koncerata.
Tokom karijere uspešno ste sarađivali sa vrhunskim umetnicima i predstavnicima različitih muzičkih žanrova? (npr. sa svetski priznatim gitaristom Vlatkom Stefanovskim koji je prošle godine, nastupio takođe na ARLEMM-u, a sa velikom radošću očekujemo i Vaš dolazak ove godine!)
Mislim da je presudno da klasični muzičari danas sarađuju sa umetnicima iz drugih žanrova, jer se nauči neverovatno mnogo, a sigurno se obogaćuje i pristup samoj klasici. S druge strane, ja ne mislim da je nužno da se beži od klasike, da bi se na neki način… popularizovala klasika! Klasična muzika je toliko bogata, toliko duboka, lepa, atraktivna i raznolika, da je ne treba menjati da bi se dopala. Ono što je uloga nas umetnika je da je prezentujemo na pristupačan, atraktivan način, i da vodimo svojim primerom kako kao umetnici, tako i kao ljudi.
Posle majstorskog kursa koji ćete održati krajem jula meseca u Dubrovniku, sa nestrpljenjem Vas očekuju neki novi klinci i u Arilju. Dobro došli!
– Radujem se i jedva čekam! Vidimo se!
INTERVJU uradio ARLEMM tim
preuzeto iz zvaničnog časopisa ARLEMM-a







Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ