ART DECO – Šarm koji ne prolazi

Plakat međunarodne izložbe dekorativne umetnosti u Parizu, 1925, Robert Bonfils za Imprimerie Vaugirard, Museum no. E.1200-1925. © Victoria and Albert Museum, London
Stil art deco svoj nastanak vezuje za Pariz dvadesetih godina 20. veka, nadovezujući se na secesiju i art nuvo. Prvi put je pomenut na međunarodnoj izložbi u Parizu 1925. godine. Možemo ga nazvati međuratnim periodom u dizajnu. Njegove jasne, oštre linije, geometrija i uglovi, kao da su davali vertikalu razuzdanom oslobađajućem dobu između dva rata. Da se podsetimo, to vreme donosi čarlston, glamur, dekadenciju generacije koja je izašla iz Velikog rata, napadnu veselost koja je možda trebalo da taj rat što pre pošalje u zaborav, prve osvojene seksualne slobode, književnost koja pomera granice i umetnost koja traga za novim izrazom negde između kubizma, ekspresije i nadrealizma. To je vreme automobila, zabava, džeza, slobodnog, bosonogog plesa Isidore Dankan, absinta, ali i naglog socijalnog i industrijskog napretka i putovanja. Arheološka istraživanja (Egipat, Troja, Pompeja) izazivaju ushićenje i prenose se na modu i dizajn. Po otkriću Tutankamonove grobnice, piramide i sfinge počinju da vladaju dizajnom.
Do 1930. godine masovna proizvodnja znači da svako može da živi u deco stilu. Sa putovanja se donosi slonovača, životinjska krzna, oklopi kornjača… To postaje deo kućnog dekora, uz detalje inspirisane elementima umetnosti Afrike, klasične Grčke, Vavilona, Egipta, Asirije i asteškog Meksika. Kroz upotrebu novih materijala i tehnika, ovaj elegantni stil je ponešto poneo od futurizma, konstruktivizma, kubizma, modernizma, a od art nuvoa je zadržao motive iz prirode ali je odbacio boje i organske oblike. Prepoznatljivi elementi art dekoa postaju geometrijski oblici, cik-cak šabloni, motivi školjke, zrakasto sunce, cvetovi oštrijih linija, stilizovani prikazi aviona, automobila, nebodera, materijali u kontrastu – drvo, krzno, saten, svila, staklo, metal, hrom, ogledala.
Tokom tridesetih godina 20. veka veoma snažno se razvija u SAD, postaje neizostavni dekor bioskopskih sala, prekookeanskih brodova, nebodera, prenoseći deo glamura ranog Holivuda, odajući utisak luksuza ali i funkcionalnosti. Tokom tridesetih počinje i masovna proizvodnja nameštaja i upotrebnih predmeta u ovom stilu, sa čistim zakrivljenim linijama, jasnih boja i oblika. Izraženi kontrasti – crno bele pločice, masivni bar pultovi, kabineti za piće, visoko polirani parketi, zidne pločice od ogledala, pravougaoni kamini, gravirano i peskirano staklo i svedene boje – srebrna, crna, bež, zelenkasta,čine da art deko enterijeri odišu elegancijom i mistikom.
Sivilo i recesija u dizajnu koju je doneo Drugi svetski rat doprineli su da ovaj stil visokog sjaja i glamura izgubi na svojoj popularnosti i ode u istoriju, sve do šezdesetih godina kada se ponovo rađa interesovanje za njega. Art Deco utiče na pop art, ali i na moderan dizajn koji do današnjih dana u ovom stilu pronalazi izvor inspiracije, naročito u dizajnu nakita, modi i dekorativnoj umetnosti.
S.Spasić








Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ