Automobil koji je promenio istoriju automobilske industrije
Kada je Henri Ford, američki industrijalac, 1. oktobra 1908. godine predstavio svoj prvi automobil, MODEL T, zauvek je promenio tok automobilske istorije.
Fordov model T, poznatiji kao “Tin Lizi“, bio je spreman za masovnu proizvodnju i distribuciju. Zahvaljujući tome što je model T bio i prvi automobil koji je mogla da kupuje američka srednja klasa, često se za ovaj auto kaže da je “Ameriku stavio na dva točka” . Tome je doprinela i tehnička inovacija koju je uveo Henri Ford – proizvodnja na pokretnoj traci, umesto ručne izrade, [to je dosta skraćivalo vreme potrebno za proizvodnju. Drugi Fordov koncept je bio i plaćanje radnika proporcionalno ceni automobila, što je otvaralo novo tržište i stvaralo nove platežno sposobne kupce automobila.
Ford model T smatra se najuticajnijim automobilom 20. veka, a sam Ford je o njemu rekao: “Napraviću automobil za brojne kupce. Biće dovoljno veliki za porodicu, ali dovoljno mali za pojedinca da ga koristi i brine o njemu. Napraviću ga od najboljeg materijala, unajmiću najbolje radnike, radiće se po najjednostavnijem dizajnu koje današnje mašinstvo može da smisli. Ali će biti dovoljno niske cene da nijedan čovek sa dobrom platom neće biti sprečen da ga ima i da zajedno sa porodicom uživa u Božjim prostranstvima.”
U prvoj godini proizvodnje automobila ford model T, prodato je oko 10.000 primeraka. Svi rani modeli su proizvedeni u Fordovoj staroj Piket fabrici, ali je 1910. otvorena nova fabrika pod nazivom Hajlend Park, koju je dizajnirao čuveni arhitekta Albert Kan. Čuveni Džon D. Rokfeler je za ovu fabriku govorio da je “industrijsko čudo”. I jeste bila. Pored prve američke pokretne trake za proizvodnju, fabrika je imala četiri sprata. Na najvišem spratu se proizvodila školjka automobila, pa je automobil silazio na treći sprat gde bi se farbao i dobijao šasiju i gume.
Na drugom spratu automobil je dobijao ostatak delova, a na prvom je ubacivan motor i rađena finalna inspekcija. Zahvaljujući ovom tempu u fabrici, 1910. godine je prodato 19.000 automobila, a dve godine kasnije čak preko 78.000 automobila. Forda tada smanjuje cenu na samo 525 dolara, tako da je prvi put u istoriji automobil koštao manje od prosečne plate. Iako je pravio manji profit po automobilu, Ford je 1913. godine dostigao prodaju od 248.000 primeraka i kompanija je ostvarila impresivnu zaradu od 25 miliona dolara. Do 1914. godine 13000 Fordovih radnika uspevalo je da proizvede 260.000 automobila godišnje, dok je u ostatku autoindustrije 66.000 radnika proizvelo samo 26.000 vozila. Ford nastavlja da šokira Ameriku novom vešću da svoje radnike plaća pet dolara dnevno, što je bilo duplo više nego što su zarađivali radnici u drugim kompanijama. Ford je tim korakom od svojih radnika napravio i buduće kupce sbog automobila.
Ford model T bio je dostupan samo u crnoj boji. Ova boja je bila najjeftinija. a i najbrže se sušila. Ford je u šali govorio “Model T možete dobiti u bilo kojoj boji pod uslovom da je to crna”. Popularnost ovog modela je rasla i dvomilioniti Model T proizveden je već 1917. godine. Dve godine kasnije uvedena je još jedna inovacija, da se automobil pali na ključ. Kada je 1921. godine petomilioniti primerak automobila napustio fabriku, Ford je držao 60 procenata svetskog tržišta. Iako je isprva odbijao da investira u nove proizvode, pa su mu tokom godina druge kompanije preotimale klijentelu, Henri Ford je morao da donese odluku i prestane da proizvodi ovaj model automobila. Posle preko 15 miliona primeraka, 26. maja 1927. godine Ford je prisustvovao proizvodnji poslednjeg primerka modela T. Kompanija Ford je nastavila da radi na novim modelima. Iz Veliku depresiju je izašla kao drugi proizvođač na svetu. Sam Ford ostao je u kompmaniji do svoje smrti 1947. godine, kada je kompaniju preuzeo njegov unuk. Ipak ,čuveni model T ostavio je neizbrisiv trag u proizvodnji automobila i pitanje kakva bi bila ova grana industrije da nije bilo inovativnog pristupa Henrija Forda.
S.Spasić










Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ