Menu
Categories
Grčka kraljica, napuštena i prljava
Grčka kraljica ili tužna prosjakinja na kraju ulice
03/04/2014 Artživot
Grčka kraljica, napuštena, leglo zaraze

Grčka kraljica – tužna prosjakinja na kraju ulice

Stalno slušamo kako je nestao stari Beograd, kako kafane više nemaju dušu, kako smo izgubili mnogo onoga što je Beograd činilo specifičnim. I jeste i nije, kako se uzme, neke nove generacije koje dan provode u kafiću a noć na splavu ne nalaze ništa posebno romantično u imenima nekadašnjih ugostiteljskih objekata i ništa im neće značiti ako se pomenu Ruski car, Šumatovac, Grmeč, Pod lipom, Orač, Mala astronomija  i mnogi drugi nekadašnji naslovi koji su krasili beogradske ulice. Dalje u prošlost i  da ne zalazimo, ko još pamti Zlatnu krunu, Gušanac, Albaniju, Dardanele i tako dalje. Ako nekom današnjem gimnazijalcu kažete da dođe do Ruskog cara nemojte se iznenaditi što ne zna gde bi to  moglo biti, on poznaje tu lokaciju kao Vapiano, a ni u snu se nemojte nadati da će doći do onoga što vi i dalje zovete Pod lipom, kad on zna samo za Pizza Hut. Ali, svako vreme ima svoje ljude, pa i svoje kafane. Beograd nikad ni u najgora vremena nije bio bez kafanskih baštica, bez besposlenih gostiju i bez tog duha koji neke pomalo asocira i na Pariz a neke na Beč.

Ali, da li bi u Beču, na primer, moglo da se dogodi ono što se dogodilo “Grčkoj kraljici”, restoranu na samom kraju Knez Mihailove ulice, na „Štrafti”, tik pored Likovne akademije i na dva koraka od Kalemegdana? Istorija ove kafane kaže da je bila smeštena u najstarijoj kući na Knez Mihailovoj, izgrađenoj otprilike 1835. godine, koja je danas jedina preostala od stare regulacione linije Knez Mihailove i Rajićeve ulice.  O samom graditelju nema zabeleženih podataka, ali postoji spisak tadašnjih kafana—mehana iz 1869. godine u kojoj se pominje i „Grčka kraljica” i to kao „mehana g. Jovana Kumanudija, bankara. Drži je pod zakup Jakov Lazarević, žitelj ovdašnji. Otvorena je pre 25 godina, bez odobrenja”.

Grčka kraljica dok je bila hotel

Grčka kraljica pamti bolja vremena

Već u vreme kada je ovaj spisak kafana-mehana štampan, ovaj objekat nosio je ime po kome ga i danas poznajemo. Pre toga je bio poznat kao „Despotov han”, vlasnika Despota Stefanovića, koji ga je izgradio na svom zemljištu a 1838. godine prodao Jovanu Kumanudiju. Verovatno je Jovan Kumanudi, sin doseljenika iz Grčke, koji je imao pekarnicu u Savamali, preimenovao han u ime koje i danas stoji na zgradi. Bila je stecište trgovaca sa Zereka i Knez Mihailove, tu se pila jutarnja kafa i razmenjivale novosti. Na spratu je imala i nekoliko soba za izdavanje i ubrzo se pročula po dobroj „narodnoj” kuhinji u kojoj su se gostili oni koji su odsedali na spratu i putnici sa skromnijim džepom. Gosti su se umivali na česmi u dvorištu, novac i dragocenosti su sami čuvali od provala i krađa i sve u svemu, kafana je živela svoj gradski život. Negde 1908. godine čak je dva puta prepravljana i renovirana, dobila je 11 soba, koje više nisu bile za skromnije goste. Posle Drugog svetskog rata, kada su carevi i kraljevi postali nepodobni, Ruski car je postao „Zagreb” a Grčka kraljica „Plavi Jadran”. Ipak, za razliku od Zagreba, ovu kafanu niko nije zvao drukčije nego „Grčka kraljica”. Više puta je preuređivana, sprat je pretvoren u privatne stanove, a jedno vreme u podrumu je bila i čuvena diskoteka „Zvezda”. Obnovljenu kafanu sa vraćenim starim nazivom svečano je otvorio gradonačelnik Beograda Aleksandar Bakočević 1990. godine i kafana je ubrzo ponovo postala omiljeno mesto Beograđana.

Grčka kraljica, napuštena i prljava

Unutrašnjost Grčke kraljice 2014. godine, strašna slika u centru grada

Onda je na red došla privatizacija koja je ne samo kad je u pitanju ovaj lokal, već moglo bi se reći pola Knez Mihailove ulice donela ono što je vidljivo na svakom koraku – prazne lokale, robne kuće, napuštene i sklone propadanju lepe predratne zgrade, sa crnim papirom u izlogu i grafitima na fasadi, sumorno napuštene kao prosjakinje koje niko više i ne primećuje. Hiljade kvadrata u njaužem gradskom jezgru i u ulici koja je ogledalo čitavog grada, zvrji napušteno i ostavljeno da i dalje propada. Dok preskačemo ostareli granit pod nogama, gledajući da izbegnemo da nas zapljusne barica neke zaostale vode ispod kamena koji se rastače i klima duž čitave Štrafte, ne obraćamo više pažnju ni na okolne izloge oblepljene papirom. Navikli smo na Beograd takav kakav je, zapušten, prljav, nevoljen i nekako ostareo. A ako neki radoznalac i proviri kroz rupice na takvim izlozima, prizor iznutra ga dodatno zaprepasti i deprimira. A jedan od najgorih prizora možete videti kroz bočna vrata „Grčke kraljice”, u Rajićevoj ulici. Ako se usudite da samo provirite, ono što će vas dočekati iznutra više je i od užasa. Leglo zaraze, prljavštine, ko zna čega sve ne na samo korak od Tvrđave, ne obećava da će ikad iko ovu zgradu očistiti i za nešto, bilo šta upotrebiti.

Đubrište u kafani Grčka kraljica

Grčka kraljica – đubrište na beogradskoj “Štrafti”, foto S.Spasić

Jer, da se razumemo, nije Beogradu neophodna još jedna kafana u nizu, iako je verovatno da bi dobro i poslovala pošto je na dobrom mestu i pogotovo što ima i svoju istoriju. Činjenica je da Beograd ima zaista lepih kafana i pre svega kafića, i mada nam dizajn i estetika u drugim stvarima uvek izmiču, u ovom slučaju smo zaista kreativni. Prošlo je to staro vreme zamašćenih stoljnjaka i limenih pepeljara i to je svima jasno. Ipak, nije nam potreban ni Beograd u kome iza svakog ćoška vreba neki napušteni objekat, zaboravljeno leglo zaraze i deponija smeća, kao u slučaju „Grčke kraljice” te prosjakinje na kraju ulice.

 Suzana Spasić

"5" Comments
  1. kakva sramota i beda! Strasno!

  2. Побјешњели Максо

    Нисам југоносталгичар али ако је ово резултат приватизације и демократије онда вичем: Тито врати се, све ти је опроштено. Врати ми моју Грчку краљицу онакву какву је памтим. Демократија ме не интересује.

  3. @Pobješnjeli Maks, Tito nas je prešao što je mlad umro… Knez Mihailova je slika celog grada – od Grcke kraljice do Narodnog muzeja i striptiz bara preko puta. Očaj

  4. Tuga. I sramota.

  5. Nema “Grcke kraljice”,ali zato ima SOPING centar preko puta. Zasto umiru beogradske starine (i kafane)? Hoce li na tim mestima opet nicati nove kladionice,banke i slicna sranja bez duse? Jel to ta ‘evropa’ koja cuva svoje,a unistava tudje.

Leave a Reply
*