Mihailo Đoković Tikalo: Osećanje svih vremenskih odlomaka
Mihailo Đoković Tikalo, Izbor iz opusa,
Galerija Hexalab, Beograd, 26.10.2013 – 30.11.2013.
Posle tri decenije, u Beogradu otvorena Tikalova izložba
“Tikalovi pseudoistorijski pejzaži ozareni su svetlošću ideje koja je pokrenula Medialu na prve podvige dalekih pedesetih. To je ideja integralne slike… Ideja utopijska, koja i ne teži da bude ostvarena, već da stalno podgreva čežnju za stvaranjem…” – Đorđe Kadijević
Dugo očekivana izložba Mihaila Đokovića Tikala, koji tri decenije nije izlagao u Beogradu otvorena je u subotu, 26. oktobra 2013. godine u prepunoj galeriji Hexalab u Njegoševoj ulici.
Izložbu je otvorio akademik Ljubomir Simović, a predgovor u luksuznom katalogu napisao je Jovića Aćin.
Na izložbi je predstavljeno čak 52 dela Mihaila Đokovića Tikala, jednog od naših najznačajnijih slikara figuracije i fantastike. Slike i crteži nastali u poslednjih dvadesetak godina pozajmljeni su iz uglednih privatnih kolekcija. Mihailo Đoković Tikalo, kao alhemičar i magičar, bavi se prostorom neba i događajima na nebu, predočava nam tajna znanja i suočava sa jednim svetom modernog čoveka transmutiranog u svim vremenskim odlomcima, u nekom drugom životu predmeta i nekoj drugoj suštini, u prostorima nezamislivog i nestvarnog. Tikalo nam pokazuje ovaj svet, kao pre svega proizvod pada, anđeoskog, ali nam daje i druge mogućnosti. Iako Tikalo na jednom platnu tvrdi da “Ljudi, naročito mase, vole da strepe”, posmatrajući ovu izuzetnu izložbu, ne moramo da strepimo. Mihailo Đoković Tikalo, jedan je od najbrilijantnijih slikara srpske figuracije, sam vrh srpskog slikarstva na razmeđu vekova i ova izložba je veličanstven poklon Beogradu i Srbiji.
Mihailo Đoković Tikalo je rođen u Čačku 1941. godine. Akademiju za primenjenu umetnost završio je u Beogradu u klasi profesora Rajka Nikolića. Izlagao je širom Evrope. Živi i radi u Beogradu.
Izložbe u Galeriji Hexalab pamte se i prepričavaju. Iako, prema rečima člana Saveta Galerije Koste Bunuševca, ova galerija nema ni kustose ni budžet, ipak se u njoj proteklih nekoliko godina od osnivanja događaju čuda. Galerija se profilisala za izlaganje vrhunskih umetnika i vrhunskih dela, tražeći uvek samo najbolje, dugo i temeljno pripremajući svaku izložbu.
Ovakav stav Galerije Hexalab, svakako je doprineo da ona postane i jedno od najprestižnijih mesta za izlaganje u Beogradu. Kada muzeji ne rade, a galerijski prostori su se sveli na slučajnost, Hexalab nam daje nadu da su i čuda moguća, i da trud pojedinaca u kulturi ipak ne ostane nezabeležen. Svega ovoga ne bi bilo bez direktorke Zavoda Hexalab, Mirjane Paunović i neumornog organizatora Nikole Stojčevića, koji je iz svoje velike ljubavi prema umetnosti, okupio oko Galerije Hexalab najznačajnija umetnička i kritičarska imena. Luksuzni katalozi koji prate svaku izložbu u Hexalabu (a bilo je veoma značajnih izložbi, da pomenemo samo neke: Momo Kapor, Mediala, Glavurtić, Jale…) čuvaju se kao dragocenosti u kućnoj biblioteci, a poseta izložbi je sve brojnija, moglo bi se reći rekordna za Beograd.
Izložba Mihaila Đokovoića Tikala, prvi put u Beogradu posle 30 godina, može se slobodno reći jedan je od kulturnih događaja 2013. godine. Posetite ovu izložbu do 30. novembra i uživajte u čarobnom svetu slikara koji je povezao nebo i zemlju.
Suzana Spasić









Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ