Olimp, planina bogova

Olimp planina bogova

Planina antičkih bogova

Piše: Danka Blagojević

Na severu Grčke, oko 100km udaljena od Soluna, nalazi se planina Olimp, čiji je vrh Mitikas, sa svojih 2918m najviši u Grčkoj i drugi po visini na Balkanskom poluostrvu.  Izranjajući iz Egejskog mora, naglo se uzdižući ka svojim vrhovima, Olimp pruža osećaj neobuzdane moći i snage jednog neograničenog estetskog savršenstva. 

Olimp (Olimpos), prema legendi, nastaje od grčke reči olambios, što u prevodu znači „onoj koji zrači, svetli” – Svetla planina. Naime, skoro cele godine prekriveni snegom i ledom, njegovi vrhovi reflektuju sunčevu svetlost, što im daje nepreglednu lepotu i sjaj. U nekim drugim okolnostima, vrhovi budu sakriveni oblacima i gustim slojevima magle. Usled svega toga, kroz istoriju, ovu planinu, zbog karakterističnih vizuelnih efekata, uslovljenih specifičnim prirodnim i meteorološkim fenomenima, nije bilo teško povezati sa mitskim tajnama. Olimp je kod starih Grka s razlogom izazivao osećaj strahopoštovanja i dobio oreol svetog mesta. Odabrali su ga za stanište dvanaest bogova, predstavnika svoje mnogobožačke religije. Sami vrhovi su bili namenjeni gospodarima Zevsu, Heri, Apolonu, Ateni, Posejdonu…

Olimp

Olimp

Obični ljudi nikad nisu kročili na njegove visine. Dolazili su do nekih, nižih tačaka, sa kojih su ih doživljavali bližim sebi. Sa tih mesta su im prinosili svoje žrtve. Bogovi su, kako u svojim epovima otkriva Homer, boravili u klisurama, u kojima su se nalazile i njihove palate. Vrh Mitikas je predstavljao Panteon, mesto sabora Bogova na kome su oni donosili važne odluke. Vrh Stefani, presto Zevsa, vladara neba, bio je dostupan samo vođi Bogova, koji je sa njega bacao munje i slao oblake. I zaista, svojim oblikom, vrh Stefani podseća na zaleđe jednog ogromnog trona. Tri najviša vrha Mitikas, Stefani i Skolio, uzdižu se, skoro vertikalno, kao tri kraka jednog vrha, oblikujući između sebe, ogromnu levkastu šupljinu – Veliki kazan.

U kasnijoj istoriji, u periodima rimske, vizantijske i turske vlasti, Olimp je bio bojno polje za kontrolu prelaza iz Makedonije u Tesaliju kao i prirodni štitnik u mnogim borbama, ali i sklonište odmetnika, ratnika, pljačkaša.

magla na Olimpu

Olimp u magli

Velika šarenolikost u strukturi reljefa, visoravni isprekidane dubokim, tamnim klisurama, vodopadi, potoci, niz međusobno povezanih vrhova, blizina mora, raznolikost u sastavu i boji kamena i tla, stvorili su od Olimpa jedinstven spomenik prirode. Sa veoma bogatom florom i faunom, Olimp je prvi, zvanično proglašeni nacionalni park Grčke. Njegovoj lepoti se, zaista, ništa ne može oduzeti ni dodati, pa je zakonom zabranjeno ikakvo remećenje ove prirodne harmonije. Od ukupnog broja biljnih vrsta zastupljenih u Grčkoj, na Olimpu je moguće pronaći čak njih 25% . Ovako bogata vegetacija predstavlja idealno stanište velikom broju životinjskih vrsta, od sisara do mediteranskih gmizavaca i insekata. Olimp je poznat po velikoj populaciji ptica, koje su, kao specifične, zakonom zaštićene.

Vodopad na Olimpu

Vodopad na Olimpu

Svojim impozantnom pojavom, Olimp privlači brojne turiste, ne samo avanturiste, planinare koji žude za osvajanjem njegovih vrhova, već i ljubitelje lepote koji planini pristupaju kao nedeljivom savršenstvu prirode. Stranama Olimpa, obeležene su mnoge, ne tako naporne staze, namenjene pešacima, koji uz pratnju vodiča, sa mogućnošću odmora na brojnim stajalištima mogu uživati u čarima ovog biotopa. Zanimljiva je šetnja kanjonom mitske reke Enipeas sa dva vodopada i jezercima. Priroda je oko njih, u kamenu, izvajala najlepša kupališta, ispunjena azurno plavom, čistom vodom. Na ovakvom mestu je mogla da se okupa samo jedna od poznatih mitskih lepotica, Lito.

Lepote Olimpa

Olimp – prirodne lepote

Desetak vrhova sa visinom iznad 2500m pravi su izazov alpinistima. Za njih postoje organizovane, najčešće dvodevne ture, jer su staze strme, a program naporan, uz obaveznu pratnju vodiča, iskusnijih planinara. Veliku opasnost pri osvajanju vrhova predstavlja i ćudljivo vreme, kao i njegove brze promene: olujne kiše sa snegom i jaki vetrovi karakteristični su čak i za letnje dane. Na Olimpu postoji nekoliko skloništa, od velikog značaja za aktivnosti na planini, ali i za njeno održavanje. Ona su svojim izgledom potpuno uklopljena u prirodu. Bilo kakva izgradnja koja nije u skladu sa zakonom o zaštiti prirode je zabranjena.

Olimp planina bogova

Planina božanskog pogleda

Svake godine ljubitelji starogrčke duhovnosti, na Olimpu organizuju svečanosti, pokušavajući da ožive antički način života, kulturu, umetnost, misao, različitosti.

Iako je Grčka odavno hrišćanska zemlja, odnos prema starim božanstvima i mitologiji rasprostranjen je i među meštanima i među turistima. Dok se Olimp ogleda u vodama Egeja, narcisoidno se diveći svojoj lepoti, dole na plažama, koje odvajaju planinu od mora, svakog leta kupači uživaju u čarima letnjih popodneva koja ponekad iznenada preseče grmljavina. Sa planine seva a gusti oblaci ispunjeni kišom naglo se približe moru. I neretko se čuje pitanje: „Ko je naljutio Zevsa”. Ubrzo plaže opuste, svi se sklone bežeći od ljutih i glasnih Bogova sa Olimpa.

Danka Blagojević

Fotografije: Ioannis  Manolis

Podelite ovaj tekst

DeliciousDiggGoogleStumbleuponRedditTechnoratiYahooBloggerMyspace

2 Responses to Olimp, planina bogova

Leave a Reply to avantart Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.