Predstavljamo ARLEMM: MILICA MLADENOVIĆ – Dobar pedagog, a učenik još bolji
Jasno je da iza ARLEMM-a stoje izuzetna ideja, timski rad i poverenje, razumevanje sponzora i motivacija saradnika. Ali, ono što čini samu osnovu ovog projekta ređe je tema razgovora, a tu nije reč o kreativnom trenutku, već o opredeljenju, načinu života onih koji su preduzeli ovakav poduhvat. Od dva teška, biti pedagog u vremenu u kom se gubi poverenje u pedagoge i biti umetnik u vreme kad je to ekonomski neisplativo, Mladenovići su napravili jedno ostvarivo i uspešno – ARLEMM, tokom čije dve nedelje trajanja potpuni početnici pripreme svoj prvi koncert! O tome u intervjuu razgovaramo sa MILICOM MLADENOVIĆ.
Kako shvatate, danas ne tako poštovan, posao pedagoga?
Pedagogija je više od posla, to je večito istraživanje i nadrastanje sebe. Deca se stalno menjaju, pa mi to moramo da učinimo pre njih! Dobar pedagog je zaljubljen u svoj po- sao i radi ga bez tereta, ako može, do kraja života, a u ok- ruženju ima profesora koji to rade zbog opstanka. Osećaš se prozvan da svojom savešću i saznanjima daš nešto od sebe, a ne da pasivno gledaš propadanje, i onda zbog toga iskačeš iz okvira. Tako nastaju mnoge teške situacije, ali njih treba rešavati odlaganjem i onda one slegnu, ne reagovati odmah, videti šta je trenutno važno, pustiti da vreme učini svoje, a to je najdragocenije, jer prestane da boli, umešaju se različiti činioci, ukaže se nešto dragocenije zbog čega voliš ovaj posao.
Kako Vas je privukla pedagogija?
Opredeljenje za pedagogiju bilo je duboko u meni. Imala sam privatne đake i dok sam sama bila đak. To razvija poverenje, pokazuje do koje mere si u stanju da primiš kritike okruženja. Tako u „Školi za muzičke talente“ u Ćupriji – razvijaju smelost. Ipak u pedagogiji nisam samo ovih 8-9 godina koliko sam u ŠMT, već od kad sam počela da sviram violinu. Dete zauzima stav u životu kad se sretne s profesorom. Deca u nama vide uzore i požele da i oni postanu profesori.
Ako dozvoliš sebi da spustiš svoj renome pred učenikom i pogledaš ga iskrene duše, onda shvataš da ti je dozvolio da mu priđeš. Kod dece koja imaju otpor prema svemu, kada osete ljubav i nadu u tebi, to može da ih povuče kao promaja, da izvuče celo njihovo biće kroz tunel, izvede ih na pravi put i sve se posle samo rešava.
Dakle, to je nešto što odgovara Vašoj prirodi?
Željna sam stalnog učenja, prepoznavanja, uočavanja, srećna sam i kad uočim svoje neznanje, jer učim dalje… Zbog toga volim vreme koje se odvaja za razmišljanje, proces unutrašnjeg sazrevanja odluke. Ako u sazrevanju ka nečemu uočim da bi bilo bolje nešto drugo, ja ću to promeniti. Volim savete sa strane. Možda je s tim u vezi nešto iz detinjstva čega sam se upravo setila: kad sam pošla u prvi razred nisam mogla da pojmim šta je to napred, a šta nazad i pamtim kako mi je otac to objašnjavao. I dan danas bitno mi je okruženje u celini, a ne kretanje napred-nazad na lestvici uspeha. Bitno mi je da sve oko mene bude u skladu.
Šta je to što smatrate preduslovom za rađanje ARLEMM-a?
Važna je porodica, roditelji. Moja porodica je gajila umetnost i izvela nas na ovaj nepogrešiv put. Naši roditelji su hteli umetnost, i dobili su je, produžavaju je kroz nas. Umetnost ih dan danas održava, još rade kao umetnici, ne odustaju, kao što neću ni ja, gledajući njih. Važna su i deca koja osećaju ovo što mi radimo s namerom da nas ARLEMM nadživi, takođe i saradnja s lokalnom zajednicom je sve lepša i prirodnija. Težimo tome da ARLEMM postane nešto što se podrazumeva za Arilje.
Šta preduzimate u tom smislu da vas ARLEMM zaista nadživi?
Mi smo tim u kome međusobno verujemo u sposobnosti, gde svako ima svoju ulogu i prati druge. Porodica – tako nas svi vide, a tako i jeste. Ulažemo sve svoje ljubavi, želje, pomoć drugih i ostvarujemo svoje zamisli. Želimo da to bude primer onima koji bi u podsvesti poželeli nešto slično, a nemaju dovoljno hrabrosti, da budemo inspiracija.
Namera nam je da Arilje samo prodiše, da ARLEMM nema ulogu veštačkih pluća, da omladina ne „beži“ iz Arilja, već da tamo nađe način života, ne samo u kulturi, već u svim segmentima.
A šta vas inspiriše?
Pohvale nas vinu, dižu u nebesa i motivišu na odluke koje su „van svake pameti“ i mi ih izvedemo na put! Svake godine po korak.
Dubravka Matović,
Za zvanični časopis ARLEMM-a







Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ