Predstavljamo MELODE: Srđan Babić
| Hor Melodi (naziv potiče od grčke reči melod, melodos – pojac) sa nekolicinom prijatelja osnovala je 1991. godine Divna Ljubojević, dirigent i interpretator pravoslavne muzike. U svom skoro tri decenije dugom delovanju, hor MELODI je sa Divnom (Divna & Melodi) održao preko 700 koncerata, širom planete Zemlje. Muzici pravoslavnog Istoka ovaj hor udahnuo je novi život. MELODI su posebni gosti Avant art magazina u temi Pravoslavna muzika. Poželeli smo da ih predstavimo i pojedinačno, jer svako od njih udenuo je deo svoje duše u jedan saživot koji se zove MELODI i dao mu posebnu notu, čineći jedinstvenu harmonijsku zajednicu. Ovom prilikom predstavljamo one članove hora koji su tokom decembra 2019. učestvovali u koncertnoj sezoni “Vitlejemska zvezda”.
|
Srđan Babić, bas-bariton
Šta su Melodi?
U Melodima sam preko dvadeset godina. Melodi su jedno svetlo koje sija već tri decenije i koje opstaje u ovoj zemlji u kojoj je sve naopako. Da nema tih malih svetala, odavno bi sva svetla bila ugašena. Melodi kao malo svetlo sija i u svetu i prikazuje neki deo onoga što mi imamo u sebi i što nosimo kroz milenijume.
Kako ste došli u Melode?
Pukim slučajem. Hteo sam negde da pevam, nisam hteo da idem na neke solo časove, nego sam baš želeo da pevam u horu. Desilo se da mi je tada, na BK Televiziji, kolega bio Zoran Tešić i on me je pozivao da dođem na probe. Moguće da mi je to ponovio dvadeset puta, možda šezdeset, doduše možda i pet puta, ali ja nikako da se odlučim. Tada sam crkvenu muziku zamišljao drugačije, mislio sam da je to nešto dosadno i da nije za mene. Međutim, Melodi su pravili jednu veću audiciju i Zoran mi je tada rekao da će se naljutiti ako ne dođem. I ja odem. I prime me. I onda mi kažu – sutra je Liturgija u Manastiru Vavedenje, dođi. Sutradan sam sa Zoranom krenuo u Vavedenje, kasnili smo 15 minuta. Čujem hor sa pevnice i sećam se svojih misli: „Ja ću gore da pevam? Nemoguće“.
U Vavedenju je sjajna akustika, međutim, ta finoća, to sve kako izlazi od nas, spoj ljudi, to nije samo tehnika pevanja, individualni kvalitet, nego ta prisutnost, i taj odnos prema tome, sve ukupno čini da to zvuči jedinstveno.
To je jedno molitveno pevanje, i na koncertu i na Liturgiji, to je jedan saživot svih vas?
Da, apsolutno je to tako. Molitveno pevanje, međusobna ljubav i zajedništvo.
Pored Meloda, čime se bavite?
Van Meloda, na prvom mestu imam ćerku od četiri godine. Učim je svemu što mogu i svemu što smatram važnim. Možda je prva stvar da je učim strpljenju, da ako nešto proba pa joj ne ide, da se ne nervira, da udahne i proba ponovo. Deca toliko brzo uče da osim tog malog usmeravanja, njima ne treba drugo…
Kako je raditi sa Divnom?
Rad sa Divnom donosi izuzetno zadovoljstvo. Apsolutni sluh i istančan muzički ukus čine da čak i neke naizgled dosadne i naporne kompozicije postanu zanimljive. Gledao sam probe nekolicine drugih horova, to sve izgleda kao obdanište u odnosu na naše probe. Divna ponekad želi nešto što u prvi mah deluje nemoguće, ali onda čovek malo pojača koncentraciju, uspe i shvati da je “nemoguće” itekako dostižno.
Upečatljivi nastupi?
Od svih naših nastupa, najupečatljiviji utisak na mene ostavio je onaj sa proslave Dana Ćirila i Metodija u Moskvi, u Kremlju. Osim nas, tamo su bili izvođači iz većine pravoslavnih zemalja, naravno najviše iz Rusije. Ogromna scena koja se rotira, tako da naredni izvođači već stoje na sceni kad prethodni završavaju. Prepuna sala, ruska «Kultura» koja sve to uživo prenosi, u publici Patrijarh, predsednik… Svi ansambli oko nas sa po pedeset, sto i više članova, to grmi, puca… Završavaju jedni takvi naši prethodnici, okreće se scena, a nas osmoro stoji. Nemalo gostiju se nasmejalo na takvu pojavu. Onda muk, počinjemo da pevamo, završavamo prvu kompoziciju, aplauz ječi kroz salu, a nas podilaze žmarci. Počinjemo drugu kompoziciju (po programu smo imali samo dve), opet muk, pa aplauz još gromkiji, traže bis, što sa prethodnim učesnicima nije bio slučaj. Mi otpevamo još jednu kompoziciju, aplauz traje, scena se okreće… Silazim sa scene i osećam da bih u tom trenutku mogao zgradu rukama da srušim.










Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ
One Response to Predstavljamo MELODE: Srđan Babić