Projekat Teslinog grada na Ušću u Beogradu

Tesla Storia_view01

Tesla Storia

Velika priča o projektu kojim bi se Srbija na pravi način odužila najvećem naučnom geniju Nikoli Tesli, potekla je od slikara Bude Vlaisavljevića Modrog (83) negde na pariskom Monparnasu, možda baš zato što je po mitolologiji planina Parnas bila dom devet muza zaštitnica nauke i umetnosti. Viziju slikara o Teslinom gradu na Ušću Save u Dunav prihvatio je beogradski Fakultet organizacionih nauka (FON) i profesor dr Ranko Orlić, koji su postali okosnica realizacije ove neobične zamisli.

Ideja kompleksa traži najpre da se Teslin muzej premesti u zdanje koje bi niklo na temeljima nekad zamišljenog muzeja revolucije podignutom u Titovo vreme pored Palate Srbija (nekadašnjeg SIV-a), da se ispred na Ušću ka nebu podigne memorijalni Teslin stub sa kuglom koja bi varničila munje, a stub bi podsećao na Teslin toranj u Kolorado Springsu, pa hotel, vodenica od čijeg točka je svojevremeno sve u Lici i počelo da se rađa i uobličava u glavi genija, pristanište s kog bi kretala galija vodeći turiste u naučnu i turističku avanturu Tesline Srbije.

prof. dr Ranko Orlić

prof. dr Ranko Orlić

– Toranj simbolički predstavlja onaj njegov toranj u Kolorado Springsu s koga je Tesla emitovao energiju. Ali, umetnički stilizovan, toranj niče iz kamenog podožja na kome su motivi najstarije civilizacije Lepenskog vira i Vinče. Gore je kugla koja emituje munje u nebo i tako osetljava Ušće, Beograd, Srbiju. Ukrcavši se na pristaništu koje bi bilo podignuto nadomak tornja, turisti bi zaplovili upravo ka toj Vinči, Lepenskom viru, ali i Viminacijumu, Golupcu, sve do Đerdapa koji simbolički, emituje električnu energiju, koja je Teslin pronalazak. Mislim da je Buda Vlaisavljević Modri napravio pun pogodak, spojio nešto sjajno, najstariju civilizaciju i munje i struje koje je napravio Tesla. Otkrijmo i segment angažmana naših studenata umetnosti, vajarstva, koji bi bili angažovani da u klisuri u stenama isklešu buljooki mitski lik Vidonje, čuvara Đerdapa. Dakle, puno stvari se otvara, ali krećemo jedno po jedno, a prvo preseljenje muzeja, po zamisli arhitekte Ivana Ivanovića (30). On je nacrtao kako bi mogao da izgleda memorijal, ali to ne znači da neće biti nešto bolje, jer kada stavimo na sajt, može neko nešto još bolje da predloži. Tesla bi nam bio zahvalan, verovatno bi on voleo da tu počiva, i da se njegovo ime tu slavi, jer je voleo Srbiju. Mogu da podsetim samo na trenutak, kada se sreo sa Zmaj Jovom, koji ga je dočekao na železničkoj stanici u Beogradu, i Tesla mu je poljubio ruku. Znao je sve njegove pesme napamet i epsku poeziju, koju mu je majka prenosila, nepismena, ali je sve pamtila. On je u suštini bio patriota, ali je bio čovek sveta, i nije bio nacionalista. Rekao je „Ponosim se svojim srpskim rodom i Hrvatskom domovinom“, iako je to bila Austro-Ugarska, nije bio time opterećen. Ali je bio naš, i to moramo da istaknemo, da ga drugi ne uzmu. Ako ovo ne uradimo, uzeće ga, ističe profesor Orlić i ukazuje na potez Hrvata u Karlovcu gde je naučnik pohađao srednju tehnički školu. Hrvati su napravili naučno-istraživačku centar na 15 hektara gde dolaze naučnici iz celog sveta. Praktično je poznat Karlovac po Tesli.

– Više je nego što je Srbija učinila za Teslu, da ga na bilo koji način predstavimo u svetu i da se time dičimo, a uspeli smao samo da aerodrom ponese njegovo ime, dodaje profesor, koji vizije korak po korak pokušava da pretvori u stvarnost Teslinog grada. Orlić nam otkriva kako su zamisli i skice Modrog, slikara koji je vek proveo u Gradu svetlosti gde i danas živi, došle do FON-a i studenata Beogradskog univerziteta.

Tesla na Uscu, muzej

Teslin muzej na Ušću

– Šetamo Jelisejskim poljima. Lakog, dinarskog koraka, Budo Modri, slikar, iako već u godinama, grabi ispred. Jedva ga sustižem. Bili smo u obilasku muzeja koji nosi ime Žorža Pompidua, gde mi je pokazivao rukotvorine umetnika najstarijih svetskih civilizacija. Zastaje, počinje da govori i odjednom shvatam da nije slučajno što smo obilazak Pariza počeli baš odavde. Modri mi tada kaže: Beograd, kao svetska prestonica, mogao bi da ispriča svoju priču o razvoju civilizacije i to od pećine i vatrene iskre iz kamenog doba do Nikole Tesle. Ušće Save u Dunav je najpogodnije mesto za početak ove priče. Ovde bi se mogao podići memorijalni spomenik Tesli u obliku svetionika koji bi bio simbol Beograda, Srbije i ljudske civilizacije uopšte. To bi bilo mesto memorijalnog hodočašća našem genijalnom zemljaku, ali i mesto istovremeno kretaivno, atraktivno, produktivno i ekonomski rentabilno. Time bismo uzdigli Teslino ime pred celim svetom, izrazili mu zahvalnost i priznanje i pokazali da je on svetionik milenijuma i svetska baština. Pored ovog spomenika mogao bi se izgraditi multikulturni medijski centar sa prostorijama za velike muzičke spektakle, kao i pozornicom sa video ekranima gde bi se prikazivali obrazovni filmovi o životu Nikole Tesle i naših dalekih predaka iz Vinče i Lepenskog vira, priseća se dr Ranko Orlić samog nastanka ideje iza koje su stala znamenita imena naše dijaspore od SAD do Rusije, s prvim pragmatičnim, menadžerskim koracima, koje je učinio FON.

Tesla Storia, Hotel

Tesla Storia, Hotel

– Imali smo jedno veče bivših studenata FON, gde sam održao prezentaciju o Teslinom gradu, spremamo Odbor koji će pratiti sve aktivnosti, ali je fakultet žiža u kome će se sve dešavati. Dekan Milan Martić mi je dao punu podršku i infrastrukturu fakulteta, kao i studenti, ali se ne zaustavljam na FON-u i razgovore sam obavio sa više fakulteta, na kojima će krenuti promocije, a završna će, po okončanju ispitnog roka, biti u Studentskom gradu. Mnogi studenti će iz svoje struke naći mogućnost da se uključe u posao, ako ništa drugo putem sajta koji ćemo uskoro pokrenuti. Sve je već Modri zamislio, iscrtao, a sad je na nama da dalje delamo. Dodali smo studente kao jednu motornu snagu koja može to da sprovede u delo. Sajt će biti otvoren za studentske predloge, mišljenja, i sve dobro ćemo usvojiti. Mislim da nema jače snage u Srbiji od mladih akademaca. Neka pola od 40000 studenata Beogradskog univerziteta pogleda i da neke ideje i moći ćemo da napravimo čudo. Mislim da oni jedva čekaju da nešto urade, jer je dosta priča, i kada je u pitanju Tesla sve se uglavnom svodi na njih, konastatuje profesor Orlić.

Kada se čitav projekat završi, što se tiče arhitektonsko – urbanističko – građevinskih planova, slede razgovori s odgovornim licima u gradu i državi i nada onih koji su nosioci čitavog posla da ih Srbija neće odbiti. Tim pre, kako ukazuje profesor Orlić, što realizacija Teslinog grada na Ušću neće opterititi državni budžet, već samo traži dozvole da on postane stvarnost. Već sada su, upoznati sa skicama i idejom, ljudi dobre volje iz Srbije i sveta obećali finansijsku pomoć za beogradsku priču o Tesli koja će, kako ističu inicijatori, biti „na diku Srbije i srpskog roda”.

Tesla Storia_view02

Priča za 21.vek
– Imamo ogroman dug prema Tesli, a u ovo vreme nedostatka ideja genije može da bude neki ferment iz koga da niče nešto novo, posebno, nova generacija. Pogotovu mlada generacija može da ima dobar oslonac, ako se veže za Teslu i da razmišlja i naučno, pa čak i u menadžerskom smislu, kako god vođena njegovim umom. Treba da ga iskoristimo, ne u nekom banalizovanom smislu, već da bude pokretač jednog novog duha koji vlada Srbijom. Nije to ideologija, on je čisto jedno vezivno tkivo koje nas drži na okupu i to može da bude sabiralište Srba koji će dolaziti u domovinu, u Beograd, na memorijalni kompleks Nikole Tesle. Čitav jedan grad planiramo da podignemo tamo na Ušću koje je bogom dano mesto za takve stvari, i da to bude nešto što će nas skupljati, vezivati i eto vam priče za 21. vek, ukazuje profesor Orlić.

Vladimir Đuričić

Podelite ovaj tekst

DeliciousDiggGoogleStumbleuponRedditTechnoratiYahooBloggerMyspace

3 Responses to Projekat Teslinog grada na Ušću u Beogradu

Leave a Reply to Arsenije Jovanović Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.