Prvi patrijarh obnovljene Srpske patrijaršije
Na današnji dan, pre sto godina, na dan Svetog kralja Milutina, izvršen je iznor prvog patrijarha obnovljene Srpske patrijaršije. Već 1919. godine, sastali su se u Beogradu episkopi i proglasili duhovno i administrativno jedistvo Srpske pravoslavne crkve. Tada je doneta odluka o obnovi Pećke patrijaršije, koja je ukinuta 1766. godine.
O ovoj odluci Arhijerejskog sabora izjasnio se kralj Petar I, a posle toga odobrenje je dobijeno i od Vaseljenske patrijaršije u Carigradu. Politika od 12. novembra 1920. godine piše ovako: “Posle ukidanja Pećke Patrijaršije, posle njenog obnavljanja i njene selidbe i životarenja u Karlovcima pod okriljem tuđinske države, prvi novoizabrani patrijarh doživljuje tu veliku slavu da zasedne na patrijaršijski presto u varoši koja je najviše krvi prolila i najviše kostiju rasejala u odbrani slobode i vere, u borbi ‘za krst časni i slobodu zlatnu’.”
Izbor prvog patrijarha obnovljene Patrijaršije odigrao se u Sabornoj crkvi. kandidati za patrijaršijski tron bili su mitropolit Dimitrije, mitropolit Petar i Episkop Miron, a na glasanju je od 94 izbornika, Dimitrije izabran sa 83 glasa (uz devet uzdržanih i dva glasa za mitropolita Petra). Ovom svečanom činu prisustvovali su i važni gosti, ministri, generali, predstavnici Dvora, a među njima i slavne vojskovođe netom završenog rata: vojvoda Stepa Stepanović i vojvoda Petar Bojović. Izbor patrijarha pratili su svečani plotuni sa Tvrđave a novoizabrani patrijarh je posle kratkog govora blagosiljao prisutne zvanice i narod. Sutradan su održane brojne svečanosti, a na ustoličenju je Prestolonaslednik-Regent Aleksandar novoizabranom patrijarhu uručio žezlo Svetog Maksima (Brankovića). Tadašnja štampa zabeležila je da je prestolonaslednik Aleksandar bio veoma uzbuđen povodom ustoličenja patrijarha, da su ovom svečanom činu prisustvovale brojne značajne ličnosti iz političkog, vojnog, naučnog i kulturnog miljea.

Patrijarh Dimitrije, foto: Wikipedia
Patrijarh Dimitrije (Pavlović) rođen je u Požarevcu 1846. godine. Posle osnovne škole, gimnaziju je učio u Beogradu a potom završio i studije na Bogosloviji u Beogradu 1868. godine. Kao sin siromašnog zanatlije i rano ostavši bez majke, sam je preuzeo brigu o svojim mlađim sestrama i braći. Po završetku Bogoslovije, zaposlio se kao učitelj u selu Ratkoviću, zatim u selu Brzanu, kod Kragujevca. Tu se krajem školske godine i oženio Jelicom, ćerkom sveštenika iz Lapova. Tada je rukopoložen i sam postao kapelan svom tastu. Na toj prvoj svešteničkoj dužnosti ostao je četiri godine. Posle smrti supruge 1873. godine, pop Mita iz Lapova, kako su ga zvali meštani, odlazi u Beograd na Veliku školu, gde su mu profesori bili Đura Daničić, Josif Pančić, Stojan Novaković i drugi. Po završetku Velike škole, 1878. godine počinje da predaje na Bogosloviji gde ostaje do 1884. godine. Na dan svog krsnog imena, 8. novembra na Svetog Dimitrija, hirotonisan je za episkopa niške eparhije. Tu ostaje do 1889. godine, kada odlazi u Pariz na univerzitet, na studije književnosti i filozofije. Smatrajući da mladi ljudi u Srbiji nedovoljno proučavaju agronomiju i ne posvećuju se ovoj vitalnoj grani, ostaje još dve godine na univerzitetu da uči agronomiju, sa namerom da se vrati u Srbiju i ponovo bude episkop, kako bi što bolje služio narodu i otadžbini.
Posle misije na Hilandaru, postao je državni savetnik a zatim i episkop šabački 1898. godine, gde ostaje do 1905. godine, kada je posle smrti mitropolita Inokentija postavljen za Mitropolita Kraljevine Srbije. Ujedno je bio i poslednji Mitropolit Srbije, jer je na tom mestu sačekao izbor za prvog patrijarha obnovljene Patrijaršije 1920, a u Peći je svečano ustoličenje održano 15/28. avgusta 1924. godine.
Patrijarh Dimitrije bio je široko obrazovana ličnost, bavio se i književnim radom, priredio je Tipik Svetog Save, štampao je beleške u Glasniku Akademije Nauka, bio je poznat po rečitim besedama od kojih su neke i štampane. Njegove besede vojsci na Krfu i pred polazak na solunsko ratište, duboko su odjekivale u srcima ratnika, a njegova pojava pojava na ratištu, ili među ranjenicima hrabrila je i ulivala nadu.
Patrijarh Dimitrije je osnovao eparhiju u Čehoslovačkoj (gde je hirotonisao Gorazda Češkog, kojga su kasnije streljali Nemci 1942), a tokom njegove vladavine su osnovane američko-kanadska i bihaćka episkopija, dok je obnovljena i nekadašnja braničevska episkopija.
Umro je 6. aprila 1930. godine, a po sopstvenoj želji, sahranjen je u manastiru Rakovica.







Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ