Savine „Šidijanke“ (Kupačice)
„Mislim da Vam neće dojaditi taj ciklus „Šidijanki“ kupačica, koje stvarno i ne postoje u Šidu, (jer u potoku se kupaju samo deca i kadgod koja devojka sakrivena džbunjem). Mučila me je odavno želja da načinim za sebe samoga takav ciklus gde se iste figure ponavljaju, jer sam video, da su slikari često baš time dobijali jedinstvo stila (Renoar, Mares), a kraj toga taj plavi model, koji mi je u Šidu pozirao (bolje nego modeli koje sam imao u Parizu), bio je jedini, koji sam imao za tih 10 god.“
Šidijanke predstavljaju poseban i veoma intrigantan ciklus u opusu Save Šumanovića. Tačan broj dela koja su činile ovaj ciklus nije utvrđen. U galeriji u Šidu čuva se 37 kompozicija. Ciklus je u potpunosti predstavljen na izložbi u Beogradu 1939. godine, sledeći put bilo je to 1997. godine u galeriji Šidu.
Šidijanke su deo stalne postavke galerije. Gusto, bez razmaka, postavljene jedna uz drugu, na najdužem zidu izložbenog prostora, smenjuju se u pravilnom ritmu, kompozicije sa tri i pet figura. Utisak monumentalnog antičkog friza nikog ne ostavlja ravnodušnim.
Da bi se kompleksnije sagledao ovaj ciklus potrebno je ukazati na neke činjenice. Prvih pet godina u Šidu Šumanović nije imao model za akt. Stiče se utisak da je od trenutka kada se dogovorio sa Bebom, devojkom koja je pevala u jednoj kafani u Šidu, sve bilo rešeno. Na osnovu umetnikovih zapisa na blind-ramovima pojedinih slika, gde navodi datume početka i završetka rada na kompozicijama, uočava se brzina kojom je slike stvarao. Očigledno je umetnik imao potpuno definisanu viziju ciklusa, koju je preostalo još jedino realizovati. Nije ostalo zabeleženo da je Šumanović tražio još neki model. Bila mu je dovoljna jedna figura žene da ostvari ono što je želeo. Ciklus je započeo slikama sa jednim aktom, postepeno je povećavao dimenzije slika i istovremeno uvećavao broj aktova. Najveći formati su dimenzija 250 x 190 cm, na kojima je rasporedio pet ili sedam aktova.
U prvom planu na kompozicijama postavljene su nage figure, kako sede, leže a najčešće stoje. Po pravilu su obavijene, ili sede na belom platnu koje skriva njihovu intimu. Uhvaćene u pokretu koji više podseća na pozu nego na pokret, stvaraju tako neki zamišljeni ritam. Pejzaž u kom su raspoređene figure nije stvaran, iako je prepoznatljiv. Ikonografski detalji, raspored figura, prepoznatljive poze koje zauzimaju kupačice i opšti utisak izazivaju spontano sećanja na antičku umetnost, na renesansu, kao što je odmah uočeno (Botičelija, Ticijana ) i mnoge druge velikane, iz kasnijih epoha poput Engra, Manea, Renoara.
U potrazi za pravim rešenjem, kako da što bolje izrazi svetlost došao je do konture „Konturom mogu jače sunce da izrazim kao i jako svetlo.“ Iz tog razloga jaka, naglašena kontura obavija sve figure.
Od pojavljivanja u javnosti Šidijanki proteklo je više od 70 godina. Od prvih komentara, do današnjih dana, Šidijanke su podelile likovne stručnjake u dve struje. Većina u njima vidi velike umetničke vrednosti, originalnost i vizionarstvo Save Šumanovića. U likovnoj umetnosti onog vremena ne postoje ostvarenja sa kojim bi se ovaj ciklus mogao direktno povezati.
Za razumevanje umetnikovih vizija i potreba da stvori jedno ovakvo umetničko delo, potrebno je sagledati ga kao ciklus, kao celinu, spoznati suštinu ideje, tek nakon toga je detaljnom analizom potvrditi.
Ove kompozicije velikih dimenzija, ujedno su i nosioci velikih poruka. Umetnik vodi lični dijalog sa viševekovnom tradicijom, stare majstore sledi i poštuje, ali istovremeno ima potrebu da nastavi na svoj način. Ponavljajući nebrojeno puta jedan te isti motiv, nago žensko telo, on time naglašava važnost motiva. Nago žensko telo od praistorije, od Vilendorfske Venere, pojavljuje se kao simbol plodnosti, produžetka vrste, iskonske potrebe čovečanstva. Uloga žene je u istoriji civilizacije nepromenjiva, jednako bitna, a sve drugo su sitnice na pozornici života. Pozornice na ovim kompozicijama imaju prave kulise, ili ih zamenjuju draperije ili crveni zid. Jedna sitnica poput potpetice na sandalama, od antičkih pretvori ih u savremene, preskočivši pri tom dvadesetak vekova. Žena je ista.
Tekst je ustupila
Galerija slika “Sava Šumanović”, Šid








Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ