Menu
Categories
Prozraci jednog trajanja na Bregu za razmišljanje
09/04/2014 ArtKnjiga
Svetlana Velmar-Janković

Svetlana Velmar-Janković

Povodom odlaska književnice i akademika Svetlane Velmar-Janković.

 ” Prija mi – Beograd. Ono uzbuđenje koje uvek osećam kad se vraćam sa puta iz neke druge zemlje. Kad sam bila mlada i stizala u Beograd vozom od nekud sa severnih ili zapadnih strana, sva sam drhtala dok bi voz prelazio preko železničkog mosta na Savi i, posle, dugo ulazio na beogradsku železničku stanicu. Otkad nisam mlada, češće se vraćam avionom ali uopšte nije prijatno dolaziti u Beograd iz Budimpešte. Volim da gledam Beograd iz aviona, naročito ako je dan pun svetlosti. Tada opet sva treperim: vraćam se kući!” – Svetlana Velmar-Janković 

Iako Beograd leži na lagumima, dok se jedna knjiga takvog naziva nije pojavila, kao da smo na njih zaboravili… A taj Lagum govorio je o drugim čudnim skrivenim prostorima ljudske duše koja se suočava sa promenama u društvu, porodici, ratu, nestancima, odlascima i odnosima među ljudima. Pored reči lagum, skrenula nam je pažnju i na to šta znači Dorćol, Kalemegdan, Vračar… Mnogo istorije Beograda ostalo je među koricama njenih knjiga, od najstarijih vinčanskih vremena, do danas. Niko tako nežno nikad nije opisao „Kapiju Balkana”, taj “Breg za razmišljanje”, grad –feniks koji izrasta iz pepela stotinu puta, kao što je to uspela Svetlana Velmar-Janković u svom delu.

Rodila se u Beogradu 1. februara 1933. godine.

Kćer svoga oca, koga je ratni vihor i mesto pomoćnika ministra u Nedićevoj vladi odveo daleko od porodice, posvetila se od ranih dana upravo onome što je možda sa nestalim ocem i najviše vezivalo – pisanju, književnosti, čitanju. Diplomirala je francuski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Bila je članica uredništva časopisa Književnost, dugogodišnja urednica u Prosveti, osnivač biblioteke “Baština”. Bila član Srpske akademije nauka i umetnosti i nosilac Legije časti.

Objavila je romane Ožiljak, Lagum, Bezdno, Nigdina, Vostanije, zbirke kraćih i dužih proznih dela Dorćol, Vračar, Glasovi, knjige eseja Savremenici, Ukletnici i Izabranici, drame Žezlo i Knez Mihailo, monografiju o Beogradu Kapija Balkana, priče za decu pod naslovom Knjiga za Marka i Očarane naočare, prvi deo autobiografske proze Prozraci i molitve Svetilnik.

 Dobitnica je brojnih i prestižnih književnih  nagrada među kojima su “Isidora Sekulić”, “Ivo Andrić”, “Meša Selimović”, “Bora Stanković”, Nagrade Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu u 1992. god, NIN-ova nagrade za roman godine (1995), “Neven”, ” Politikinog Zabavnika”, “6. april” – nagrada za životno delo o Beogradu… Francuski časopis Lire izabrao je 1997. godine roman Lagum (na francuskom objavljen kao „Dans le noir”) na deseto mesto među 20 najboljih romana objavljenih te godine u Francuskoj. Roman je bio u najužem izboru za nagradu Femina i proglašen je malim remek-delom.

Svetlana Velmar-Janković umrla je u Beogradu, 9. aprila 2014. godine.

S.Spasić

 

"1" Comment
  1. velika dama srpske knjizevnosti. Slava joj

Leave a Reply
*