Menu
Categories
Aleksandar Zograf, Bijenale
Bijenale u Veneciji, 55. put
28/05/2013 VizuelArt

Piše: Suzana Spasić

Kanaleto, Arsenal, Venecija

Venecija, Ulaz u Arsenal, Kanaleto, ulje, 1732. godine

Bijenale u Veneciji, najveća manifestacija u čast savremene umetnosti ove godine nosi naslov “Il Palazzo Enciclopedico” – Enciklopedijska palata i trajaće od 1. juna do 24. novembra 2013. godine. Naziv je odabrao selektor Bijenala, Masimiliano Đoni, koji je predstavio izbor ove teme sećajući se italijansko-američkog samoukog umetnika Marina Auritija, koji je 16. novembra 1955. godine prijavio projekat pod ovim istim nazivom američkom Birou za patente. Projekat je predstavljao imaginarni muzej koji bi sakupio i čuvao sve znanje sveta, zajedno sa najvećim otkrićima čovečanstva, od točka do satelita. Auritijev plan nikada nije ugledao svetlost dana, ali san o univerzalnom, sveobuhvatnom znanju pojavljuje se kroz čitavu istoriju…

Istorijski pogled na Bijenale

Bijenale u Veneciji jedna je od najstarijih evropskih umetničkih manifestacija. Ukazom gradonačelnika Venecije, Rikarda Selvatika, 1893. godine proglašeno je osnivanje “Esposizione Biennale Artistica”, a prva međunarodna izložba moderne umetnosti otvorena je 30. aprila 1895. godine, pod patronatom samog kralja Umberta I i kraljice Margarite od Savoje, a u znaku proslave njihove “srebrne godišnjice braka”. Prvu izložbu videlo je 224 000 posetilaca. Tokom vremena, manifestacija je sve više poprimala međunarodni karakter, tako da su od 1907. godine neke zemlje počele da grade sopstvene nacionalne paviljone.

MOdiljani u Veneciji, 1930

Izložba Amadea Modiljanijia na Bijenalu u Veneciji, 1930. godine

Nekoliko decenija po osnivanju Bijenala likovne umetnosti, manifestacija se proširuje i na druge umetničke discipline, 1930. godine osnivaju se festivali filma, pozorišta i mutike. Prvi filmski festival otvoren je 1931. godine. Kraj dvadesetog veka doneo je još dve kategorije – Bijenale arhitekture i Bijenale plesa.

Bijenale savremene umetnosti vrlo brzo je počeo da prati tendencije u umetnosti 20. veka i radikalne prakse. Do 1930. uprava Bijenala bila je u ingerenciji Saveta grada Venecije a onda je postala nezavisna institucija. Nažalost, tih godina to je dovelo i do upliva Musolinijeve vlasti u rad Bijenala. Posle šest godina pauze zbog Drugog svetskog rata, od 1948. godine Bijenale nastavlja sa radom, obnavljajući tradiciju avangardnih kretanja u umetnosti, često u isto vreme donoseći i reakciju na politička previranja u svetu, tako da su neke manifestacije bile obeležene jakim protestima.

Bijenale u Veneciji tradicionalno se održava u venecijanskom parku Đardini di Kastelo (Giardini di Castello), gde se nalazi stalnih 30 nacionalnih paviljona i u Arsenalu (Arsenale di Venecija) u kome se održava Aperto, novija manifestacija, otvorena za mlade umetnike koji ne izlažu u nacionalnim paviljonima.

paviljon u Veneciji

Paviljon Jugoslavija

Prvi umetnik koji je sa prostora Balkana učestvovao na Bijenalu bio je Vlaho Bukovac, još 1897. godine, a u okviru Austro-Ugarske monarhije. Kraljevinu Jugoslaviju je 1914. godine predstavljao Ivan Meštrović, kada je predstavio Kosovski ciklus. Do Drugog svetskog rata, na Bijenalu u Veneciji učestvovali su i Milo Milunović, Matija Jama, Vladimir Becić, Ljubo Babić i Toma Rosandić. Jugoslavija je izgradila svoj paviljon 1938. godine. Titova Jugoslavija obnovila je učešće od 1950. godine, do raspada 1991. Srbija je 1993. godine onemogućena da učestvuje zbog međunarodnih sankcija, a od 1995. do 2005. u okviru zajednice SR Jugoslavija i Srbija i Crna Gora. Od 2007. Srbija samostalno učestvuje u Bijenalu.

Aleksandar Zograf, Bijenale

Vizuelni identitet nastupa srpskih umetnika osmislio Aleksandar Zograf

Ove godine na 55. Bijenalu Srbiju predstavlja zajednički projekat umetnika Vladimira Perića i Miloša Tomića pod nazivom “Nema ničega između nas” (Nothing Between Us). Projekat dva umetnika, pripadnika različitih generacija, sadrži video radove Miloša Tomića – Muzikalni dnevnici, Muzikalne čestitke i Mali profesori muzike i dve instalacije Vladimira Perića iz serije Trodimenzionalnih tapeta i serije objekata. Naziv postavke podstiče posmatrača da sagleda projekat iz više aspekata, kao odnos umetnosti i života, različitih umetničkih praksi, malih i velikih preispitivanja u umetnosti i lokalnih nivoa umetnosti. Kustos izložbe srpskih umetnika je istoričarka umetnosti Maja Ćirić, a odluka o nastupu ovih umetnika doneta je na Stručnom savetu jednoglasno. Na poziv Ministarstva kulture i Stručnog saveta za predlog idejnog rešenja za nastup na Bijenalu, kojim bi umetnici iz Srbije odgovorili na temu “Enciklopedijska palata” odgovorilo je 14 umetnika i kustosa. U saglasnosti sa oba izabrana umetnika, predložen je objedinjujući projekat “”Nema ničega između nas”.  Za realizaciju izabranog rešenja je zadužen Muzej savremene umetnosti u Beogradu, dok će se za vizuelni identitet i prateću publikaciju pobrinuti Aleksandar Zograf.

S.Spasić

Leave a Reply
*