Menu
Categories
Predstavljeno divot-izdanje “Dva vijeka Njegoša” u Narodnom muzeju u Beogradu
29/10/2013 Tema broja 010
Divot izdanje Dva vijeka Njegoša

Divot izdanje Dva vijeka Njegoša

Divot-izdanjem Dva vijeka Njegoša u Narodnom muzeju obeleženo 200 godina od rođenja velikog pesnika.

 

Povodom 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša danas je u Narodnom muzeju u Beogradu predstavljeno divot-izdanje “Dva vijeka Njegoša” Mirka Mrkića Ostroškog u izdanju “Interpresa” i Kulturno-prosvetne zajednice Beograda.

 Izdanje u 99 numerisanih primeraka sadrži portret (reljef) Petra Petrovića Njegoša u terakoti, autorski rad Mirka Mrkića Ostroškog, izbor misli iz Njegoševih dela koje je priredio Gojko Šantić i uvodni tekst “Vladika srpskog pesništva” Milovana Vitezovića.

Tokom promocije u atrijumu Narodnog muzeja autor izdanja uručio je prvi primerak ovog izdanja Cetinjskom manastiru, a preuzeo ga je Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije koji je naglasio da je dosta pisano o Njegošu i da “dok bude jezika i naroda pisaće se o njemu”. “Ono što je najdublje u njemu mi tek sada otkrivamo, a to je da je on bio velikomučenik. Sva njegova dela pokazuju da je on bio jedan od retkih pustinjaka u istoriji evropskih naroda”, istakao je Mitropolit Amfilohije.

Mirko Mrkić i Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije

Mirko Mrkić i Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije

Mitropolit Amfilohije je rekao da je “Kosovo za Njegoša bila žila kucavica i vertikala njegovih viđenja i doživljaja”. On je Kosovo uporedio sa glavom cara Lazara i rekao da “ako nemamo glavu, onda smo mi bezglava država, bez vertikale i bez duše.

Mitropolit Amfilohije istakao je da je povodom 200 godišnjice od rođenja Njegoša  tražio da se obnovi crkva Svetog Petra Cetinjskog na Lovćenu, ali da je taj predlog za sada odbijen.”

DSCF2776O Njegošu i divot izdanju Izdavačke kuće Interpres, govorili su profesorJovan Delić, književnik Milovan Vitezović i istoričar umetnosti Nikola Kusovac, koji je naglasio da se autor izdanja Mirko Mrkić Ostroški približio Njegošu na način sličan Petru Lubardi, a brojna publika u Atrijumu Narodnog muzeja imala je priliku da vidi izložen Njegošev portret koji je lubarda radio. Pesnik i književnik Milovan Vitezović pročitao je prisutnim uvodni tekst knjige, koji je on napisao pod nazivom “Vladika srpskog pesništva“, a dramski umetnik Gojko Šantić je govorio odlomke iz Njegoševih dela.

Predstavljanjem ovog izuzetnog izdanja, Izdavačka kuća Interpres i Kulturno-prosvetna zajednica Beograda, u saradnji sa Narodnim muzejem u Beogradu obeležili su značajan jubilej za srpsku kulturu, 200 godina od rođenja Njegoša, za koji je izostala državna proslava.

Leave a Reply
*