Božić, najradosniji praznik
“Nema dana bez očnoga vida niti prave slave bez Božića!” – P.P. Njegoš
Najavljeno od proroka vekovima unapred, rađanje Spasitelja sveta, Božića, u jevrejskoj tradiciji čekalo se dugo. Ljudsko mnjenje taj događaj videlo je na svoj način, po njima Spasitelj je trebalo da se rodi na carskom dvoru, u svili, okružen pažnjom i luksuzom. Božja promisao htela je drugačije, jer kako prorok Isajija kaže:“On nemoći naše uze i bolesti naše ponese.“ (Matej 8, 17) Proročanstvo, ma koliko tajnovito, u nekoliko stvari je bilo izričito. Spasitelja sveta morala je da rodi deva:„Evo, devojka će zatrudneti i rodiće sina, i nadenuće mu ime Emanuilo, tj. prevedeno:s nama je Bog.” (Matej, 1, 23-24). Božji sin mora da bude rođen u Vitlejemu: „I ti, Vitlejeme, zemljo Judina, nikako nisi najmanji među knezovima Judinim; jer će iz tebe izaći knez koji će spasti narod moj, Izrailja.“ (Matej 1, 6-7) Njegovo rađanje prepoznali su i najavili mudraci i priroda (zvezda koja je vodila tri mudraca):„… I gle, zvezda koju su videli sa istoka, iđaše pred njima dok ne dođe i ne stade nad mestom, gde je bilo dete. A kada videše zvezdu, obradovaše se vrlo. I uđoše u kuću i videše dete s Marijom, materom njegovom, i padoše i pokloniše mu se. Pa otvoriše kovčege svoje i darivaše ga zlatom, tamjanom i smirnom.” (Matej 2, 9-12)
Bog koji je po svojoj suštini Ljubav, rođenje svoga sina promislio je u duhu darivanja i pomirenja. Od trenutka kada su se pastiri okupili da mu se poklone u pećini, do današnjeg dana, rođenje Božića, spontano je izazivalo radost i toplinu. Najradosniji hrišćanski praznik, uprkos različitosti među narodima, nezamisliv je bez određene simbolike koja prati prvu Blagu noć Hristovog rođenja.
Kod nas Srba, Božić je izvesno vreme bio zabranjivan i krišom slavljen. U urbanim sredinama vrlo malo ljudi je u vreme komunizma slavilo Božić onako kako ga sada slavimo, običaji i simbolika opstali su zahvaljujući negovanju običaja i hrišćanske tradicije na selu. Mnogo toga se i danas razlikuje od mesta do mesta, ali Božić je kod Srba nezamisliv bez: Badnjeg dana, badnjaka, slame, česnice i položajnika.

Božićni običaj, foto Milica Sekulić, Flickr
Badnji dan
Badnji dan najavljuje Božić, tada se porodica okuplja i sprema za proslavu najradosnijeg hrišćanskog praznika, Božića. Svečana večera (Badnje veče) na kojoj mogu da prisustvuju samo članovi porodice mora da bude posna ali bogata, na trpezu se iznose med, orasi, voće, riba, prebranac i drugo. Veruje se da ko ostane gladan na Badnje veče biće gladan čitave godine.
Badnjak
Po badnjak se ide rano izjutra (obično muški deo porodice) nazvan je po Badnjem danu i obično je to mlado, hrastovo ili cerovo drvo. Simboliše drvo koje su pastiri doneli kako bi se pećina ugrejala za malog Hristosa. Po nekima badnjak predstavlja i nagoveštava drvo Krsta Hristovog. U urbanim sredinama ovaj običaj je uglavnom očuvan preko unošenja hrastovih grančica uvezanih u buket.
Slama
Slama simboliše onu slamu na koju je Hristos bio položen kada se rodio. Stavlja se ispod stola, a na slamu se stavljaju slatkiši, pokloni i igračke za decu.
Položajnik
Na Božić, rano izjutra, sa pozdravom Hristos se rodi ulazi prvi gost, on se posebno dočekuje u kući sa radošću i poklonima. Simbolički, on predstavlja one Mudrace koji su došli da se poklone Hristu u pećini. Po verovanju, položajnik je čovek koji za celu narednu godinu donosi sreću toj kući.

Česnica, foto Apetro, Coolinarika
Česnica
Česnica se mesi rano izjutra i u nju se stavlja zlatni, srebrni ili običan novčić. Pre lomnjenja česnice prekadi se cela trpeza tamjanom i ukućani svi zajedno izgovore Oče naš, nakon čega domaćin lomi česnicu i daje svakom ukućaninu po parče, onaj koji pronađe novčić veruje se da će imati najviše sreće te godine.
Božić je praznik pun simbolike, kome se najviše raduju deca. Bez obzira da li je u vašoj porodici Božić tradicija ili tek učite simboliku koja mora biti ispoštovana, nemojte zaboraviti da je suština Božića u ljubavi, praštanju i milosrđu, a ne u formi koja jeste odraz suštine, ali koja ništa ne znači ukoliko ne širi duh ljubavi i milosrđa.
SREĆAN BOŽIĆ! HRISTOS SE RODI!
Tanja Petrović Miljković







Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ