Home » Posts tagged with » Tema broja 026

Svetomir Nastasijević – Istraživač umetničke tajne (2)

\ \ \ \

Svetomir Nastasijević – Istraživač umetničke tajne (2)

Treći stav: Istina U svome delu „Pisac in extremis: Ekspresionizam u nemačkoj književnosti dvadesetog veka“ američki naučnik Volter Sokel ističe kao načelne karakteristike moderne umetnosti raskid sa aristotelovskim konceptom mimezisa i usvajanje principa muzičke kompozicije u drugim umetnostima[1]. Dominacija strukturalnih principa muzike u građenju umetničkih dela ima svoju genezu i u sferi društvene istorije i […]

Živorad Nastasijević – puškom i kistom kroz život

\ \ \ \ \ \ \

Živorad Nastasijević – puškom i kistom kroz život

Najstariji od braće Nastasijevića, Živorad, još kao dečak je počeo da slika, posmatrajući prirodu, okruženje, staze i bogaze okoline Gornjeg Milanovca. U leto 1904. godine, njegov otac Nikola sreo je vajara Đoku Jovanovića i zamolio ga da svrati do porodične kuće Nastasijevića da ga upozna sa Živoradom koji je sklon umetnosti. Đorđe Jovanović, zadovoljan onim […]

Svetomir Nastasijević – Istraživač umetničke tajne

\ \ \ \

Svetomir Nastasijević – Istraživač umetničke tajne

Uvertira Knjiga „Muzika kao opšti fenomen u umetnostima“  Svetomira Nastasijevića (1902 -1979)  objavljena je pre četiri decenije u prvom kolu časopisa „Zamak kulture“ (Vrnjačka Banja 1972). Ovo zanimljivo delo, pisano sa ambicijom da se omogući „ostvarenje jedne Totalne estetike čiji bi ključevi i merila bili muzički fenomeni čije moći prodiru u tajne svih umetnosti“, i da se […]

Nastasijevićevi vampiri

\ \ \ \ \ \

Nastasijevićevi vampiri

I pored toga što je, zbog tematike i nižeg stepena hermetičnosti u odnosu na poeziju, Nastasijevićeva proza popularnija i bolje poznata čitaocima, smatramo, najpre, da o njoj nije dovoljno kazano, a zatim i da se u dosadašnjim istraživanjima udeo fantastike i folklorno-mitološke građe olako i bez dubljih analiza prihvatao. Na primeru pripovetke Rodoslov loze Vampira […]

Legat braće Nastasijević

\ \ \ \ \

Legat braće Nastasijević

Da legati u Srbiji nisu uvek prepušteni zaboravu i propadanju, svedoči baština Muzeja rudničko-takovskog kraja u Gornjem Milanovcu. Tri legata koje čuva ovaj muzej – Legat braće Nastasijević, Legat Božidara Bože Prodanovića i Legat porodice Lazić – smešteni su u zgradu zavičajnog muzeja koji je otvoren 1987. godine u porodičnoj kući trgovca Ivana Brkovića. Kuća […]

Momčilo Nastasijević: Kako se sazda naša bogomolja

\ \ \

Momčilo Nastasijević: Kako se sazda naša bogomolja

Od temelja do krsta sazdana je u kamenu sva, kao zrela dunja žuti se naša bogomolja. Nema na njoj uresa, osim nad prozorima po luk, pa je blagoponosno nasmešena ozgo. Ona je kao lađa, odnekud iz mira doplovila blagovesno, zanavek usidrena tu međ nama prolaznim. Pa kako li se oglašava! Koji ovo zapisujem, nezaboravna su […]

Robert Hodel: Nastasijević mi je postao blizak

\ \

Robert Hodel: Nastasijević mi je postao blizak

U skladu sa temom 26. broja „Avant Art Magazina“ razgovarali smo sa profesorom  Instituta za slavistiku Univerziteta u Hamburgu Robertom Hodelom (1959). Profesionalna biografija profesora Hodela u velikoj meri posvećena je istraživanjima srpske književnosti: doktorirao je 1994. godine na temi skaza u delu Nikolaja Ljeskova i Dragoslava Mihailovića, autor je knjige sabranih tekstova „Diskurs srpske […]

Miodrag Danilović: Neprohod

\ \

Miodrag Danilović: Neprohod

Neprohod – pisano na margini Nastasijevićeve pesme “Osama na trgu”, priču ilustrovao Dragan Jovanović To kuda neprohod im čudno mi se otvori put  Nađoh ga, u seni trema na ulazu. Maska mu beše polupana, lice umazano. Graja vinovnika gubila se u daljini. Nisam imao drugog izbora, sem da ga uvedem unutra, do matere čija se savest […]

Momčilo Nastasijević, pesnik i mislilac

\ \ \ \

Momčilo Nastasijević, pesnik i mislilac

O specifičnom položaju Momčila Nastasijevića u okviru srpske međuratne književnosti mnogo je govoreno i pisano. Razloge neuklapanja, odnosno odstupanja od poetike avangarde jedni su videli u njegovoj anahronoj i zastareloj okrenutosti  srednjovekovnoj književnosti, religiji i folkloru, drugi u naglašenoj senzibilnosti za ruralno, a treći u samoj pesnikovoj prirodi, mirnoj, tihoj i povučenoj. Bez obzira da […]