Home » Posts tagged with » Tema broja 038

Topčiderski rubin – Isidora Sekulić (1877-1958)

\ \ \

Topčiderski rubin – Isidora Sekulić (1877-1958)

Institucije fondacija i legata u srpskoj kulturi postoje od davnina, ali su neretko njihov rad, svrha i delatnosti u javnosti manje poznati ili su usled sveopšte društveno-ekonomsko-političke situacije marginalizovani, čak u nekim slučajevima svedeni na borbu za opstanak. Po svojoj suštini, fondacije kulture podsećaju na vrednosti i dobra, a koja su pojedinci stvorili za svoga […]

Na ovom mestu živela je i stvarala – ISIDORA SEKULIĆ (1877-1958)

\ \ \ \ \

Na ovom mestu živela je i stvarala – ISIDORA SEKULIĆ (1877-1958)

Laura Barna: Esejom protiv zaborava Arheolozi imaju izreku kao tragalačku mantru: Mesto pamti događaje, a reč je o akumulaciji dešavanja koji nabojem dobrih ili loših energija čine iz epohe u epohu nadgradnju, obogaćujući određeno mesto, dajući mu novo kvalitativno lice, ali i naličje. Nekad je to destruktivno, nekad konstruktivno. Kako god, kažemo – istorija. Isidora […]

Meso bez krvi – Isidora Sekulić (1877-1958)

\ \ \ \

Meso bez krvi – Isidora Sekulić (1877-1958)

Laura Barna: Esejom protiv zaborava „Zašto smo meso bez krvi? Zašto u nacionalnoj i kulturnoj našoj mizeriji nema dostojanstva?“, ponavljala je gotovo očajničkim vapajem Isidora Sekulić misao izgovorenu u tišini palanke i smesta zapisanu mastilom bezbojnog buntovnog damara kosmopolite, još one davne 1911. I stala da premešta nameštaj u svojoj radnoj sobi koja je gledala […]

Norveška, očima Isidore Sekulić (2)

\ \

Norveška, očima Isidore Sekulić (2)

Veoma mnogo pate ovi ljudi. Nezgode i teškoće skoro su iste kao i u stara vremena, a kultura je odnela verovanje da se štapom u koji su urezane rune vodenih bogova može utišati bura, a drugim takvim štapom može preneti bolest čoveka na kamen ili drvo. Velika fantastičnost, sentimentalnost i bizarnost u mislima i u mašti, […]

Kako je Stanislav Vinaver napisao biografiju Isidore Sekulić

\ \ \ \

Kako je Stanislav Vinaver napisao biografiju Isidore Sekulić

Jedna poznata, ali godinama skrivena antologija koja to nije, Pantologija srpske pelengirike Stanislava Vinavera, objavljena je tokom Vinaverovog života u tri izdanja (Pantologija novije srpske pelengirike, 1920, Nova pantologija pelengirike, 1922, Najnovija pantologija srpske i jugoslovenske pelengirike, 1928). Ova izuzetna Vinaverova igra sa srpskom književnošću i književnicima, vesela je ali umešna parodija koja je obuhvatila […]

Norveška, očima Isidore Sekulić (1)

\ \

Norveška, očima Isidore Sekulić (1)

… Rešili smo se bili da brodom pređemo ceo Sognefjur da bismo dobili potpun utisak norveške prirodne znamenitosti koja se zove fjur. Jako površno rečeno, fjur je duga, manje ili više široka voda u kamenom žddrelu; ali je veoma komplikovano odrediti u čemu je naročitost norveške kompozicije tih dvaju elemenata. Fjur se uvlači u zemlju u […]

Isidora Sekulić, kratko podsećanje

\ \ \ \ \ \ \

Isidora Sekulić, kratko podsećanje

ISIDORA SEKULIĆ – prva žena član Srpske kraljevske akademije (Kraljevine Jugoslavije) i, potom i SANU, osnivač, počasni predsednik i sekretar Srpskog PEN-a, počasni član Srpske književne zadruge i Matice srpske, prvi predsednik Udruženja književnika Srbije, obnovljenog posle Drugog svetskog rata, saradnik mnogobrojnih novina i časopisa. Rođena je u Mošorinu 16. februara 1877. godine, u porodici Danila […]

Kada su ženskinje postale građanke u Srbiji – slika žene kroz vreme

\ \ \ \

Kada su ženskinje postale građanke u Srbiji – slika žene kroz vreme

Narodni muzej u Beogradu je u Domu Vojske Srbije u februaru, povodom Dana državnosti, priredio izložbu zanimljivog naslova – Kada su ženskinje postale građanke. Izložba traje do 17. marta 2016, te nam daje priliku da se pogledom kroz vreme, od 19. veka pa do  Drugog svetskog rata, podsetimo uloge i statusa žene u srpskom društvu, […]

Isidora Sekulić o Beogradu – Čvor na svetskom putu

\ \ \

Isidora Sekulić o Beogradu – Čvor na svetskom putu

Kakva je intimna konstitucija Beograda? Kakav mu je duh, lik, ulica, čovek, nebo? Gledan s visa, Beograd se vidi uglast, iskidan, siv i tvrd, kao stepeništa od deset jedno na drugo nabačenih naselja, i sve se to miče i penje. Penjanje osećate i kad hodate ulicama beogradskim: pod nogama vam se tle diže, i od […]