Počinje 5. Beogradski festival evropske književnosti

Otvaranjem izložbe radova Ivane Ristić u holu Velike sale Doma omladine Beograda u 19 časova i susretom i razgovorom s poznatim hrvatskim piscem Zoranom Ferićem u 20 časova u utorak, 21. juna 2016. godine počinje 5. Beogradski festival evropske književnosti.
Izložba radova Ivane Ristić S jeseni, kada počnu vetrovi nastala je po motivima priča Danila Kiša iz knjige Rani jadi. Pored ilustracija i grafičke prezentacije teksta, posetioci će moći da vide i nekoliko primeraka bibliofilskog izdanja priče Danila Kiše „S jeseni, kada počnu vetrovi“. Izložbu radova Ivane Ristić otvoriće profewsorka Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajnerka Olivera Batajić Sretenović.
Prvi pisac koji gostuje na 5. Beogradskom festivalu evropske književnosti jeste Zoran Ferić. Povodom učešća na Festivalu Ferić kaže:
– Čini mi se da je tog dijaloga pisaca i čitalaca posljednjih godina sve manje i manje. Imamo sve više obaveza, mi koji se bavimo ovim poslom pisanja, zapravo, radimo još niz drugih poslova, uređujemo, čitamo knjige za razne žirije, predajemo, držimo radionice, pišemo za novine. U toj silnoj žurbi i poslu izgubilo se ono što je izuzetno važno za književnost, a to su susreti, dokoličarenje i razgovor o knjigama s prijateljima i kolegama, najprije s čitaocima.
Za knjigu priča Anđeo u ofsajdu Ferić je dobio nagradu Jutarnjeg lista i Nagradu „Ksaver Šandor Đalski“ za najbolju knjigu godine. U nekim izborima kritike knjiga Anđeo u ofsajdu proglašena je za knjigu decenije u Hrvatskoj. Ferić je nedavno objavio roman o letnjim jadranskim „galebovima“ Na osami blizu mora.
U okviru retrospektive Književnost na filmu Beogradski festival evropske književnosti večeras u 21 čas prikazuje francuski film 38 svedoka Lukasa Belvoe, koji je nastao prema istoimenom romanu Didijea Dekoena.
Beogradski festival evropske književnosti organizuje Izdavačka kuća Arhipelag, u saradnji sa Domom omladine Beograda. Ovogodišnji program festivala donosi četiri celovečernja multimedijalna književna programa: sedam čitanja poznatih svetskih i domaćih pisaca, četiri projekcije filmova u okviru retrospektive Književnost na filmu, panel o savremenoj kulturi pod nazivom Nastanak tabloidnog čoveka, kao i izložbu radova Ivane Ristić.
Peti Beogradski festival evropske književnosti obeležiće veliki izraelski i svetski pisac David Grosman, autor slavnih romana Vidi pod: Ljubav, Do kraja zemlje i Izvan vremena. Među piscima koji učestvuju na 5. Beogradskom festivalu evropske književnosti, u okviru programa Na sceni, nalaze se i Zoran Ferić, Kristijan Eker, Rej Robertson, Barbi Marković, Milisav Savić i Duško Novaković.
Drugog dana 5. Beogradskog festivala evropske književnosti publika će moći da prati panel Nastanak tabloidnog čoveka. Ivana Spasić, Ivan Milenković i Teofil Pančić će u razgovoru s moderatorkom Marijom Nenezić raspravljati o uzorcima marginalizacije kulture i oblikovanja figure tabloidnog čoveka kao jedne od ključnih figura savremenog društva.
Zamišljen kao nedelja vrhunske književnosti, Beogradski festival evropske književnosti odvija se pod motom: „Najbolje od svega. Najbolje za sve.“ Kako kažu organizatori, cilj Festivala jeste da se vrhunska književnost učini javnom vidljivom.
Beogradski festival evropske književnosti je otvoreni i multimedijalni događaj u kome se književnost predstavlja kroz različite forme: od knjige i javnih čitanja, preko razgovora pisaca s publikom, do izložbi, retrospektiva savremenih igranih ili dokumentarnih filmova poteklih iz književnosti, kao i video prezentacija i drugih događaja.
– Književnost je u svim vremenima ovladavala najmodernijim medijima toga vremena, nema razloga da bude drugačije ni danas. Pokazalo se da je ovaj koncept jedan od razloga privlačnosti i posećenosti Beogradskog festivala evropske književnosti. Ako bismo u malo reči hteli da iskažemo okosnicu ovogodišnjeg Beogradskog festivala evropske književnosti, možda su te reči najpre zapitanost, otvorenost i energija pobune. Svet je u krizi, treba ga preispitati i iznova osmisliti, a tamo gde energija krize uzima sve snage potrebno joj je suprotstaviti energiju pobune. Kao i uvek, velike ideje bez kojih smo ostali, velike zamisli za koje su retki spremni, velika energija koje tek nema, sve se to može oblikovati najpre u književnosti i kulturi, pa potom tek postati zajedničko dobro društva obamrlog u sumnji i jednoglasnosti, niskim strastima i tabloidnim infuzijama. Nikakvo se dobro ne može pronaći ni u tiraniji brojeva ni u tabloidima u koricama knjiga. Ali ako istražujemo vrednosti, imamo šansu da postanemo dostojni njih – kaže Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga i umetnički direktor Beogradskog festivala evropske književnosti.
Na 5. Beogradskom festivalu evropske književnosti već treću godinu gostuje Literatur Cafe Goethe-Instituta Beograd, a Festival sarađuje i sa Italijanskim institutom za kulturu, Kanadskim savetom za umetnost i Francuskim institutom za kulturu. Beogradski festival evropske književnosti organizuje se i uz podršku Ministarstva kulture i informisanja, Grada Beograda, Srpskog PEN centra i Billbloard Printa, kao i velikog broja medijskih partnera festivala.
Beogradski festival evropske književnosti održava se u Velikoj sali Doma omladine Beograda: svakog dana u 19 i u 20 časova su čitanja poznatih domaćih i stranih pisaca, a u 21 čas je besplatna projekcija filma iz festivalskog programa Književnost na filmu. Festival traje do 24. juna.







Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ