Đumbir – prijatelj imuniteta
U Kini je đumbir poznat vekovima i kao lek u tradicionalnoj medicini, i kao začin. U Indiji takođe. Poreklo đumbira je Jugoistočna Azija, a zvali su ga srngaveram /singabera / inchi-ver (kako u kom delu Indije i prema jeziku kojim se tu govori). U Evropi su ga zvani Gri zvali zingiberis, a na latinskom je bio gingiber. U srednjem veku, najčešće je nazivan gingibre, od čega je došlo do engleske reči ginger i francuske reči gingebre. Rusi, pak, ovu biljku zovu имбирь, a Nemci ingwer.
Već u prvom veku, đumbir je stigao na Mediteran. Stari Rimljani znali su za njegova blagotvorna dejstva i voleli su da ga koriste u kozmetici, medicini i kuhinji. U srednjem veku, primenjivao se kod lečenja kuge i bio je toliko cenjen u Evropi da se za pola kilograma đumbira mogla dobiti ovca. I kako hrana, a naročito vazda cenjeni i skupi začini prate i politička i geopolitička kretanja sveta, tako je i đumbir bio najpopularniji u Britanskom carstvu u kolonijalno vreme. Iz tog doba potiču i mirisni zimski – božićni kolači i peciva “ginger bread” a i bezalkoholno pivo “Ginger Ale”.
Kod nas nekako đumbir nije našao dobru podlogu, iako su ga u svojoj kuhinji, uz šafran i karanfilić, imale i Osmanlije. Znajući koliko su začini bili na ceni, jasno je da su i među Turcima, samo odabrani mogli imati ove začine na svojoj trpezi. Običan svet do njih nije mogao da “dobaci”, a pokorena raja još manje. Ispada tako da smo mi ovde za đumbir najpre čuli preko američkih filmova, u kojima uvek neko za Božić pravi te kolačiće u raznim oblicima, ili pije “Ginger Ale”, bezalkoholno pivo od đumbira.

Koren đumbira, foto: congerdesign from Pixabay
Poslednjih godina promenilo se i kod nas i sada u svakoj bolje opremljenoj prodavnici među voćem i povrćem vire i one “šake” đumbirovog korena, svetle boje. Obigravali smo oko njih jer je cena godinama bila visoka po kilogramu, iako je dovoljan samo jedan koren od nekoliko “prstiju”, da se nedeljama uživa u ovoj blagodatnoj biljci, a ne bude ni skupo, jer je dosta lagan i u kilogram zaista stane mnogo đumbira… Pošteno rečeno, nismo bili mnogo ni sigurni čemu to služi. Ko je malo putovao svetom, probao je i supu od đumbira, mnogi su čuli za čaj, ili su probali ukiseljen đumbir, a poslednjih godina svi znaju za recept za jačanje imuniteta koji se sastoji od meda i đumbira. Ljutkastog ukusa i intenzivnog mirisa, đumbir nije svakome omiljen. Uz razne savete sa interneta, naučili smo se tokom godina da đumbir možemo koristiti na mnogo načina.
Podsetićemo samo na neke blagodatne osobine đumbira. Odlično reguliše varenje i probleme digestivnog trakta, jaač imunitet, ima antiupalno dejstvo, pomaže kod gripa i prehlade. Najprostija upotreba đumbira je voda sa đumbirom. Komadić korena đumbira se kuva u vodi i može se piti čitavog dana. Napitak može da se napravi i od đumbira u prahu. Još jedna laka upotreba je da se narenda komad đumbira i pomeša sa malo meda, kažu da uzimanje ove mešavine svakog dana, ozbiljno pomaže našem imunitetu. Žvakanje oljuštenog komada đumbira čisti usta i nepce, a pomaže i kao čistač kože lica, i u rastu kose.
Đumbir je koristan i kao koren, i kao prah, i kao eterično ulje, a poslednjih godina pojavljuje se i kao čaj – sušen čist đumbir spakovan u kesice. Nemojte da vas odbije njegov jak miris i ljutkast ukus, dodajte malo meda, ili ga pomešajte sa nekim čajem koji volite, ili napravite čaj od đumbira i malo limuna. Zbog očuvanja imuniteta u vreme pandemije, zbog pretpostavke da treba unositi što više toplih napitaka, a i zbog ličnog ubeđenja da stari narodni lekovi i verovanja nikada nisu bez razloga, usuđujemo se da predložimo svima vama da ovih dana, dok sedite kod kuće, koristite đumbir u bilo kom obliku koji vama odgovara.
S. Spasić







Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ