Kruševac: Srećna slava, domaćice!

U Kruševcu, u KUĆI SIMIĆA Narodnog muzeja u Kruševcu, 6. i 7. decembra 2017, u okviru projekta Srećna slava, domaćice, autora Zorane Drašković Kovačević realizuju se i dva prateća programa partnera ovog projekta Artis Centra. Izložba sa pratećim radionicama i predavanjima, nastala u saradnji sa lokalnom zajednicom, u fokusu ima krsnu slavu – jedini element nematerijalne kulturne baštine Srbije, upisan na Uneskovu Reprezentativnu listu – i naročit odnos na relaciji slava-žena u periodu dugom nekoliko vekova.

Krsna slava u Srbiji, gravura iz 1885.

Krsna slava u Srbiji, gravura iz 1885.

Artis centar u okviru transdisciplinarnog projekta Poslastičarnica dva dana gostuje u Kruševcu, uz dva programa: radionicu posnih slavskih kolača Posno, a slasno u kojoj će uzeti učešće desetak kruševačkih domaćica, koje će pripremiti nekoliko vrsta poslastica na osnovu recepta svojih majki, baka i parabaka, i predavanje Poslastičarnica ~ Slaviti i postiti ili o tajnama posnih kolača, koje će nakon svečanog otvaranja u 15 časova održati istoričarka umetnosti i gastroheritolog, Tamara Ognjević, koja je stručni kosultant izložbe Srećna slava, domaćice.

Otvaranje izložbe je 7. decembra u u 13 časova, a pored Gorana Vesića, direktora Narodnog muzeja Kruševac, Zorane Drašković Kovačević, etnologa Zorice Simić, koja je jedan od autora izložbe, i Tamare Ognjević, govoriće i prof. dr Biljana Đorđević iz Narodnog muzeja u Beogradu, član Nacionalnog komiteta za zaštitu nematerijalnog nasleđa.

Kakvi su to kolači bez jaja, mleka, putera? Vrhunski! Ništa ne predstavlja takav izazov za vešte, gizdave srpske domaćice na čijim slavama su poslastice kruna na glavi čarobne, raskošne slavske trpeze-neveste, kao posni kolači. A, kako je najslavljenija slava u Srba Sveti Nikola – posna, a i sve one koje padaju u sredu ili petak podrazumevaju posnu trpezu, pa samim tim i posne kolače, majstorstvo pravljenja posnih kolača je tradicija o kojoj ne znamo dovoljno. Kako su se kroz vreme snalazile naše bake i majke, šta danas čine vrsne domaćice? Kakav je simbolizam hrane i kolača na slavskoj trpezi? Postoje li zabrane i tabui kada je reč o pripremi slave i ženama koje su u toj proces uključene? Kakva predanja prate domaćice koje su pokušale da varaju i krišom stave malo jaja ili putera u svoje kolače? Zašto je uloga slavske domaćice posebno značajna za status žena u srpskom društvu u prošlosti? Njegovo veličanstvo margarin i njena svetost crna čokolada i još desetine priča iz riznice gastronomskog nasleđa predmet su radionice i predavanja koji će biti održani u sklopu pratećeg programa izložbe Narodnog muzeja u Kruševcu Srećna slava, domaćice, a deo su kompleksnih, gastroheritoloških istraživanja unutar Artisovog projekta Poslastičarnica.

Podelite ovaj tekst

DeliciousDiggGoogleStumbleuponRedditTechnoratiYahooBloggerMyspace

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *