Predstavljamo MELODE: Manja Zeremski
Hor Melódi (naziv potiče od grčke reči melod, melodos – pojac) sa nekolicinom prijatelja osnovala je pre 30 godina Divna Ljubojević, dirigent, kompozitor i interpretator pravoslavne muzike. U svom tri decenije dugom delovanju, hor MELODI je sa Divnom (Divna & Melódi) održao oko 800 koncerata širom planete Zemlje. Muzici pravoslavnog Istoka ovaj hor udahnuo je novi život. MELODI su pre dve godine, povodom koncertne sezone bili posebni gosti Avant art magazina u temi Pravoslavna muzika. Poželeli smo da ih predstavimo i pojedinačno, jer svako od njih udenuo je deo svoje duše u jedan saživot koji se zove MELODI i dao mu posebnu notu, čineći jedinstvenu harmonijsku zajednicu. Povodom jubileja 30 godina, DIVNA I MELODI ove jeseni predstavljaju nov koncertni ciklus “PESMA HERUVIMA”. U susret koncertima – 24. novembra 2022. u 20 časova u Kolarčevoj zadužbini u Beogradu i 15. decembra 2022. u 20 časova u Sinagogi u Novom Sadu, donosimo još nekoliko intervjua sa članovima ansambla koje nismo intervjuisali ranije.
MANJA ZEREMSKI, ALT
Kad ste počeli da pevate sa Melódima?
Počela sam da pevam sa Melódima pre nekih sedam godina. Imala sam pauzu od tri godine kada sam postala majka, ali sam i dalje redovno dolazila na liturgije, gde sam dovodila i nastavljam da dovodim moju ćerku Dariju, želeći da je upoznam sa pravoslavljem i sa duhovnom muzikom. Zamislite, prošle nedelje je htela i ona da peva sa horom!
Kako izgleda raditi sa Divnom?
Zamislite kakva je to čast i pritisak imati pred sobom osobu koja je vrhunski profesionalac i koja želi da vas nauči da izvučete najbolje iz sebe kao pojedinca da biste ostvarili njenu viziju! Nije jednostavno, ali mnogo pomaže što je Divna dobar psiholog i pedagog. Ima razumevanja i ume da sa svima nama i našim različitim sposobnostima, talentima, a i ličnostima izađe na kraj. Imam utisak da smo mi članovi Melóda kao razne nijanse boja kojima ona ume i zna da napravi umetničko delo. Verujem da to ne bi bilo moguće bez njenog ličnog pristupa i odnosa sa svima nama. Ona stvara bliskost među nama i čini da se svako od nas oseća kao deo jedne velike porodice. Umeće je znati kada je vreme da nekoga pohvalite, a kada da ga podstičete da bude bolji! Ima izrazit osećaj za estetiku u svim poljima, naravno prvenstveno za pojanje. Mislim da ta njena estetika i osećaj čine ovaj hor posebnim.
Meni mnogo znači što Divna tačno zna šta želi i vrlo je jasna u svojim očekivanjima, te nikada nemate priliku da odete stranputicom. Kroz rad sa Divnom sam uspela da se razvijem i kao muzičar i kao ličnost, da prevaziđem strahove i da budem deo nečeg lepšeg, većeg i značajnijeg od surove realnosti današnjice.
Kakav je bio Vaš prvi susret sa duhovnom muzikom?
Moj prvi susret sa duhovnom muzikom je bio kada sam se preselila iz Kanade u Srbiju. Moj otac je tada bio član Melda i upoznao me sa Divnom, duhovnom muzikom i verom. Većinu života sam provela u Torontu, gde se druge životne vrednosti podrazumevaju i gaje, te nisam imala mnogo dodira sa tim ranije. Kada me je otac odveo da prisustvujem probi Divne i Melóda, prosto sam bila očarana tim zvukom, prostorom, ambijentom, neposrednošću članova ansambla. Osetila sam da se tu nešto zaista posebno dešava i poželela sam da budem deo toga. U osnovnoj i srednjoj školi sam svirala klavir i violu i učestvovala u horu, ali takav spoj muzike i duha nikada nisam osetila, dok nisam na tu probu otišla. Naravno, još značajniji su bili moji odlasci u Manastir Vavedenje na liturgije, na kojima nisam mogla dugo da izdržim, a da se ne rasplačem, ili makar naježim.
Šta ćete pamtiti sa putovanja sa Melódima?
Moje prvo putovanje sa Melódima mi je ujedno i najupečatljivije. To je bio odlazak u Sankt Peterburg i na Valaam. Putovali smo za Valaam brodom, bile su bele noći i ja sam bila pod velikim utiskom beskrajne lepote oko sebe. Oduševilo me je koliko su crkve i manastiri na Valaamu očuvani i održavani, sećam se da mi je izgledalo kao da je sve sveže ofarbano, pokošeno, izgrađeno. Bilo je lepo videti kako taj narod gaji ljubav prema svojoj kulturi i veri, a i prema samoj prirodi. To je bio moj prvi susret sa Rusijom, a i sa nastupom pred većom publikom, tako da sam, naravno, imala i tremu. To je sve doprinelo da se tih pet dana šetam sa leptirićima u stomaku i sa osmehom na licu.
Manja privatno?
Generalno sam osoba koja ima mnogo interesovanja i teško mi je bilo da se opredelim za jednu životnu struku. U svakom slučaju, oduvek su mi najbliže bile kreativne oblasti – primenjene, likovne, muzičke. Po struci sam audio inženjer i od kada znam za sebe uživam u najrazličitijim žanrovima muzike. Jedno vreme sam radila u struci, ali sam shvatila da mnogo više uživam u stvaranju i slusanju muzike nego u snimanju. Životni stil te profesije mi takođe nije legao, ali strašno poštujem mnoge svoje kolege iz struke koji su mi pomogli i podržali me na mom putu. Mnogi od njih su vrhunski muzicari, kompozitori i multiinstrumentalisti. Osećala sam se kao da više pripadam u okruženju kao sto je Divnin hor. Nakon tog iskustva sam se opredelila da krojim svoj put po svojoj meri. Moj primarni fokus je tada postao izrada nakita i u tome uživam i dan danas.










Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ