Vesna Dedić Milojević: Kod nas vlada feudalni sistem
Vesna Dedić Milojević, autorka popularne emisije “Balkanskom ulicom” objavila je četvrti roman pod nazivom “Pola duše” a na ovogodišnjem Sajmu knjiga prvi put se predstavlja u okviru svoje, nedavno osnovane, izdavačke kuće DEDIĆ.
Na tek zatvorenom Sajmu knjiga u Beogradu predstavili ste svoju izdavačku kuću DEDIĆ. Kako ste se odlučili da osnujete kuću u vreme kada je u Srbiji vrlo teško voditi bilo kakav posao, kada nas plaše novim krizama i besparicom?
Kod nas vlada feudalni sistem i meni je dosadilo da ja gajim pšenicu, a onda dođu vazali i pokupe moj rod. Sad imam svoje malo imanje i lepše mi je. Položaj pisaca, lektora, dizajnera, prevodilaca kod nas je sličan položaju sluge u feudalnom sistemu.
Iako je Vaš četvrti roman, “Pola duše” je ujedno i prvenac Vaše kuće. Na Sajmu je knjiga izazivala iz dana u dan veliku gužvu na štandu, brojni čitaoci su stajali u redu za potpis, a Vi ste neumorno sa svima razgovarali. Kakve planove imate kao izdavač u narednom periodu?
Plan mi je da na sledećem Sajmu knjiga poštovaoci knjige mogu da kupe sve moje romane, da na Sajmu uživaju i razgovaraju sa piscima, a ne samo da kupuju i da na štandu mogu da otkriju još nekoliko dobrih dela takozvanih ženskih pisaca.
Trilogija “Zauvek u srcu”, “Sunce meni, sunce tebi” i “Ti si meni sve” dovela Vas je na liste najprodavanijih autora. Novi roman “Pola duše” preti da prestigne dosadašnje rekorde. Ipak, čini se da je zvanična kritika prilično kruta kada su u pitanju ne samo Vaši romani, već i dela takozvanog “ženskog pera” ili, sve češće poslednjih godina”novinarskih pera”?
Naši kritičari i dalje misle da ako pisac ima grudi da nema mozak. Ne znam kako da ih ubedim u suprotno. Moje čitateljke su i profesorke i doktorke i stotine hiljada obrazovanih žena kao i studentkinja, ali i domaćice… Ne znam šta fali književnim kritičarima ,ali znam da mojim romanima i mojim čtaocima ne fali ništa.
Mirjana Bobić Mojsilović je jednom prilikom rekla da je pojam “žensko pero” pežorativna sintagma kojom se unapred odbacuje literatura koje pišu žene kao trivijalna, laka i bezvredna. Da li je teško suočavati se stalno sa takvim predrasudama i izboriti se za svoje mesto?
Baš me briga, mislim da oni imaju problem, a ne ja. Ako oni smatraju da su moja ili dela Mire Bobić koja govore o ljubavi, prijateljstvu, slobodi, deci, erotici, vremenu u kojem živimo, sreći i tugi, i tako dalje, bezvredna, ne znam šta je to njima vredno i važno u životu.
Roman “Pola duše” predstavljen je kao istorijska melodrama zasnovana na maštanjima o večnoj ljubavi i istorijskim podacima iz arhiva. Čitaoce provodi kroz vrtloge strasti i ljubavi junaka, ali ih upoznaje sa životom na Cetinju i u Beogradu krajem XIX i početkom XX veka. Šta je istorijska potka romana “Pola duše”?
Ljubavna priča je smeštena u period između Berlinskog kongresa i prve dve godine Prvog svetskog rata. U fokusu mog interesovanja bilo je to vreme prvih automobila, prvih sijalca, telefona, skidanja nošnje i oblačenja građanskih odela, prvih kafanskih lumperajki, pozorišnih predstava i golf takmičenja, vreme ciničnih dijaloga crnogorske i srpke dinastije…
Posle beogradskog Sajma, krećete na svojevrsnu turneju na kojoj ćete predstaviti novu knjigu. U kojim gradovima ćete gostovati?
Očekuju me promocije u Višegradu, Geteborgu, Stokholmu, Banja Luci i još desetak gradova u Srbiji. S obzrom na to da je roman bestseler, samo sam na beogradskom sajmu knjiga svojeručno potpisala preko 3000 knjiga, spremam i još neku promociju za Beograđane…
Kada bi se prema Vašem romanu “Pola duše” snimio film, koji glumci Vam prvi padaju na pamet za glavne uloge?
Mnogo posetilaca Sajma knjiga koji su već pročitali roman rekli su mi da su roman čitali kao da gledaju flm i sami mi sugerisali imena glumaca… Glavnog junaka, pukovnika Dimitrija Stojkovića, volela bih da igra Sergej Trifunović, glavnu junakinju Tamara Dragićević, a vidim Dragana Bjelogrlića u liku knjaza Nikole Petrovića, Nebojšu Glogovca kao Petra Karađorđevića,Vojina Ćetkovića kao muža glavne junakinje… ma… Bli su pregovori i za snimanje serije Zauvek u srcu, ali…teško doba…
Ne možemo a da ne pomenemo i Balkansku ulicu. Emisija traje već 12 sezona. Posle više od 400 sagovornika, ko je ostao kao nedosanjan san kao sagovornik u emisiji?
Ne sanjam kada je reč o televiziji… Ko hoće da se odazove pozivu… odlično, ko neće, baš me briga… Ni za kim ne jurim…
Umesto da prepišem pitanje iz emisije “Balkanskom ulicom” “Šta naručujete u kafani”, pitaću Vas nešto u čast knjiga, Sajma i novog romana. Šta čitate ovih dana?
Čitam rukopise nekih mladih pisaca čije roman želim da objavim u ediciji moje izdavačke kuće.
S.Spasić







Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ