Kule i gradine na mestu pirga kralja Dragutina
Izložba akvarela “Kule i gradine” arhitekte i slikara Duška Miloševića posle gostovanja u Novom Sadu, Beogradu, Čačku i Nišu otvorena je i u galeriji Kulturnog centra u Arilju.
Prema rečima autora, ideje za „izgradnju“ svih 28 kula pronašao je u obilju srpske tradicije. Posetioci će moći da vide kako iz njegovog ugla izgleda moravska, ariljska, beogradska, vojvođanska kula… „Ova arhitektonska imaginacija zasnovana je na arhitektonskoim elementima kojima se ja bavim – prozori, kupole, bifore, trifore… Kule sam gradio iz obilja srpske graditeljske tradicije. Svaka kula se odnosi na neki deo naše zemlje, a svaka od njih krije i građevinske detalje vezane za to mesto“, objašnjava Milošević.
Reč na otvaranju izložbe Duška Miloševića “Kule i gradine” u Arilju održao je pisac i inženjer Milan Pajević:
Danas je četvrtak, 6. septembar, nekih 760 godina od kako je na ovom mestu gde sada stojimo bio pirg kralja Dragutina, ne tako moćan kao onaj Milutinov na prilazu Hinandaru, ali svakako dovoljno velik da bude viđen ne samo sa Klokoča i Golupca, Grdovičkog i Vranjanskog brda već i sa drumova koji su se pojavljivali niz rečne tokove Rzava i posebno Moravice. Jednog dana, kada ove galerije više ne bude, a na njenom mestu vaskrsne porušeni najezdama nekrsta Pirg, biće zapisano da je na današnji dan otvorena jedna nesvakidašnja izložba KULA I GRADINA arhitekte, graditelja, konzervatora, pisca i slikara Duška Mioševića.
Nažalost, u vremenu u kome živimo svedoci smo da je svetski trend skrajnuo onu vrstu ponašanja koja je bila karakteristična za ovo podneblje: čojstvo, junaštvo, moral, kultura u svakom njenom obliku. Zato je dragocen Duškov umetnički izraz, kako pisani tako i likovni, krajnje iskren i pleni svojom pozitivnom energijom. Postaje polako svetionik na tromeđi Jelice, Ovčara i Kablara i sa sigurnošću mogu da tvrdim da mu je onaj inženjer odozgo tutnuo u ruke neispisane stranice one sveščurde koju je Branko V. Radičević vukao sa sobom. I Duško ih polako ispunjava svojim skicama i sličicama. Ideja. Lokacija. Osnova. Temelj. Kamen. I vera. U to što radiš. Podsetio me na Pavića i neku njegovu knjigu u kojoj idu uz Moravu i zidaju noću crkve… Duško stvara, “zida” svoje kule i gradine da nas podseti na trajne vrednosti. Na trajanje kao takvo. U prostoru i vremenu.
Sanja Sofijanić urednik likovnog programa Kulturnog centra Arilje, arh Duško Milošević i Milan Pajević
Svojevrstan, da ne kažem i svojeglav, kako ga je Bog dao, a onaj visoki centarfor Borčev napravio, tragao je za znacima u kamenu, kotorskom, ariljskom, po nekim dalekim zemljama i krajevima, vraćajući se uvek svome Zavičaju… I nije se zadovoljio samo svojim osnovnim arhitektonsko graditeljskim izrazom, već je gledajući, mereći, skicirajući potezao i za onom unutrašnjom dimenzijom nevidljivom običnom oku. Tako se otisnuo u najtežu slikarsku disciplinu – akvarelisanje. Njegove slike, kao i reč nose onu patinu moravsko-dragačevskog kraja, i u tim rečenicama, njegovoj naraciji i likovnom izrazu se opet krije ono što samo posvećeni mogu osetiti. Oni koji cene tradiciju i istoriju, čuvaju tragove dalekih pokoljenja. Pišući i slikajući, Duško to sa uspehom radi.
Tako su nastale ove kule i gradine. Povod je bila kula u Atenici, Protomajstora Miroslava Mira Jevtovića, profesora sociologije u penziji. I da budem neskroman, kula njegovog kolege, ariljskog poznatog slikara i pisca Ljubivoja Jovanovića, koji je godinama svojeručno (kao onaj francuski poštar Ševal u provinciji Drom) zidao svoj zamak na kamenoj litici iznad najlepšeg mesta na Rzavu, najčistijoj reci u Srbiji kojoj je Duško posvetio dve od svojih tridesetak kula, koje polako sa njegovih izložbi odlaze diljem zemljinog šara… Svaka od njih je satkana od arhitektonski preciznih podataka, utkane tradicije kraja u kome se nalazi sa svim bojama, zvucima, mirisima, pa ako hoćete i ukusima. Zavirite u Vodeničarsku, Brodarsku, Pirotsku, Hilandarsku, Kazandžijsku, Žičku, Kotorsku, Homoljsku, Ariljsku pa ako hoćete i tu Rzavsku, jer čini mi se, bez zvuka te čudne vode što se preko belutaka valja prolazeći kroz tri banje, ne bi bilo takve energije koju samo voda može da da, i ništa se ne dešava slučajno.
Duškove slike predstavljaju upravo to: taj čudni duh našeg podneblja čuvan i sačuvan upravo kulama, manastirima, gradinama, šarama pirotskih ćilima, mirisima Homolja, bojama Žiče, tajnama hilandarskim…Istorija i tradicija, zapisi u kamenu, jer od čega bi kule i gradine stajale do dana današnjeg da nema tog kamena, tog stamena na kome počiva graditeljstvo, ne samo u Srbiji veći i kao kod Peđe Miloševića venecijansko i renesansno, ili kod Ane Kapor u njenim jadranskim i mediteranskim zidinama i svetionicima. Iako nije slikar po obrazovanju, kao ovo dvoje, ne slučajno pomenutih, Duško Milošević je slikar po duši, što mu se vidi po očima, a daje rukama. Treba zaviriti u njegove akvarele, svaka kula sastavljena iz pet delova je slika za sebe. Tako sklopljene mogu da vam pričaju danima, sve iznova i iznova otkrivajući detalje ili odgonetajući Duškovu bogatu imaginaciju… I zato on i jeste ARHITEKTA DUŠE.
Uostalom, pogledajte sami. “









Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ