Ekskluzivno – Marina Abramović: Ja sam odličan eksperiment
EKSKLUZIVNO
TIMES TALKS: MARINA ABRAMOVIĆ
(Times Talks, NY Times, 15. mart 2013)
specijalno za Avant Art iz Njujorka izveštava Isabel Bau Madden
Muzeji mogu biti novi hramovi. Posvećenje je srž svega. Tražim odgovore, pitanja imam dovoljno.
Serija razgovora TIMES TALKS koje organizuje Njujork tajms (New York Times) ovog puta je u novoj zgradi Tajmsa ugostila umetnicu Marinu Abramović. Marina Abramović je razgovarala sa novinarkom Patrišom Koen (Patricia Cohen) i odgovarala na pitanja publike i prisutnih novinara. Dopisnica Avant Art Magazina, Izabel Meden (Isabel Madden) prisustvovala je ovom nesvakidašnjem događaju.
Marina Abramović je posle performansa “The Artist is Present” u njujorškom Muzeju moderne umetnosti (MOMA) 2010. postala nešto mnogo više od onoga što smo naučili o njoj. Tromesečni performans praćen retrospektivnom izložbom prikazao je mnogo toga što oslikava jedan pun stvaralački vek. Mladi ljudi koji su tokom izložbe ponovo izvodili neke od Marininih ranijih dela, fotografije, video, čak i kombi u kome je jedno vreme Marina živela sa Ulajem, prikazali su posvećenje i jedan poseban život kroz umetničko delovanje. Sa druge strane retrospektive bila je sama umetnica i autorka, koja je nepomično sedela na istoj stolici pred publikom, po čitav dan i tokom sva tri meseca, menjajući samo neme sagovornike sa druge strane i boju haljine. Marina, u nepomičnom sedenju tri meseca, oči u oči sa publikom, sa nepoznatim osobama koje su se smenjivale, 2010. godine izazivala je više nego i oni nekadašnji najskandalozniji ili najoštiji performansi koji su izgledali kao opasan hod po ivici života i smrti, a često i ljubavi. Izgledalo je kao da Marina u proleće 2010. godine upravo vlada Njujorkom. Ispred muzeja su rasli redovi onih koji bi da uđu, da sednu ispred nje ili samo da se nemo poklone ovoj divi konceptualne umetnosti.
Danas Marina može skoro sve što hoće, mada u javnosti to ne govori. Osnovala je MAI – Institut Marine Abramović za koji kaže da veoma teško skuplja finansijska sredstva. Osmislila je i Metod Abramović, baziran na velikom iskustvu koje je stekla tokom decenija rada na sebi, istraživanja u raznim kulturama sveta. U toku je i organizovanje fondacije na Cetinju. Osmislila je sopstvenu sahranu. Avangardna opera “Život i smrt Marine Abramović” u režiji Boba Vilsona (Bob Wilson) imala je svoju svetsku premijeru u Mančesteru, a uskoro će biti prikazana u Torontu. Njujork će je videti na jesen. “Od Boba sam naučila mnogo. Ali on je manijak, sa njim morate da radite od samog početka, od kostima i šminke, pa do kraja. Pušta vas da stojite na sceni satima i satima, da bi postavio svetla. Mrzela sam ga zbog toga. Sedela sam pred ljudima satima, ali da stojim tamo samo zbog postavljanja svetla… Zaista sam od njega naučila dosta o strpljenju.”
Tokom Times Talks večeri, Marina je uglavnom ponovila većinu poznatih stvari. Govorila je o detinjstvu punom nesporazuma sa majkom, sa sopstvenim identitetom podeljenim između roditelja kominusta i prvoboraca i bake koja je vodila u crkvu. “Bila sam nesrećna kao dete, ali sam iskoristila taj materijal i radila sam sa tim i sad sam srećna osoba. Ali trebalo mi je 40 godina.”
“Sreća nije kreativna. Šta možete da uradite sa srećom, osim da ste samo srećni… Kad ste srećni, nemate potrebu da nešto menjate… ”
Govorila je o pravoslavnim ikonama koje su je fascinirale svojom lepotom, u isto vreme prikazujući video na kome se vidi Marinino lice koje se polako optače zlatnim listićima postajući jedna savremena ikonopisana slika. Publika je mogla još jednom da čuje i Marininu priču o ljubavi i saradnji sa Ulajem, o dramatičnom raskidu posle istorijske šetnje Kineskim zidom.
Marina ide i dalje i najavljuje nove projekte. Jedan od njih je i “Measuring the Magic of Mutual Gaze”. Nedavno je tokom gostovanja u radio emisiji Marina detaljnije objasnila više o ovom naučnom i umetničkom eksperimentu, koji povezuje modernu nauku o mozgu i umetnost. Tada je rekla da je cilj umetnosti da postavi pitanja, a da je na projektu ujedinila ruske i američke naučnike koji prvi put u istoriji rade zajedno a ne jedni protiv drugih. Na nastupu u Njujork tajmsu, na pitanje naše dopisnice Isabel Madden da li je oksimoron ideja da se izmeri magija i da li radije traga za pitanjima ili odgovorima u tom eksperimentu, Marina je preokrenula priču u drugom pravcu:
“Ne možete izmeriti magiju, ali u stvari, naučnici su dali taj naslov. U suštini, radi se o prikupljanju podataka. Više sam zainteresovana za odgovore nego pitanja. Pitala sam naučnike šta mi uopšte znamo o mozgu i rekli su mi – skoro ništa. Znači, mi smo na samom početku. Mi ne znamo ni kako život nastaje. I zbog toga želim odgovore, ne želim pitanja. Imamo dovoljno pitanja, potrebni su nam odgovori. A što se tiče eksperimenta, bila sam perfektna kao pokusni kunić jer nisu ni mogli da pronađu nikog drugog ko bi sedeo tako dugo i tako nepomično, tako da sam ja u stvari odličan eksperiment.”
Ipak, sve vreme razgovora, Marina, koja je naglasila da neće gledati u novinarku Patrišu Koen već u publiku, vladala je situacijom, kao da je sama reditelj ovog razgovora. Na pitanje da li je i ovo veče ujedno njen performans, decidirano je razdvojila te pojmove odgovorivši da je to razgovor o umetnosti a ne umetnost. Umetnicima je poručila da svako mora da nađe svoj umetnički alat, svoj izraz i da u tome istraje. “Posvećenje nečemu je srž svega.”
“Mene ništa ne može da povredi. Nijedna kritika, ništa. Ako mi kažete ne, to je za mene samo početak.”
Times Talks, NY Times, live stream
Pročitajte više i na stranici Opinion NY u tekstu Isabel Madden Soldiering On – The Abramovic Method
Suzana Spasić
Specijalno iz Njujorka, Isabel Bau Madden
fotografije ©Isabel Bau Madden











Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ