Milan Đ. Milićević: Karađorđe Petrović 1- Od detinjstva do Crvene jaruge
- Milan Đ. Milićević: Karađorđe Petrović 1- Od detinjstva do Crvene jaruge
- Milan Đ. Milićević: Karađorđe Petrović 2 – Crni i nebeli Đorđe
- Milan Đ. Milićević: Karađorđe Petrović 3: Odlazak i tragični povratak
- Milan Đ. Milićević: Karađorđe Petrović 4: O ličnosti Karađorđa Petrovića
KARAĐORĐE PETROVIĆ rodio se 1752. godine, u selu Viševcima, pod peticom planine Golubice, na desnoj strani reke Rače. Ocu mu je bilo ime Petar, a zvali su ga najviše Petronije; majci mu pak bilo je ime Marica. Oboje su bili umrla sirotinja.
Iz Viševaca Petar se docnije preseli u Žabare. Tu je selo nekoliko godina za njega plaćalo danak. Najposle se to selu dosadi, te mu kmet žabarski, Radivoje Stanković, zapali onu veselu na sohama kućicu; i on se odseli u Baničinu, da čuva košnice nekom Fazlibaši, Turčinu iz Palanke.
Đorđe, dok je bio dete, kažu da je najvoleo graditi od zove pucaljke i puške, i gađati iz njih. Da samo dvoje dece ima u svome selu, veljaše pokojni Jokić po kazivanju Đorđeve majke, skupilo bi se i njih dvoje oko Đorđa da se igraju s njime.
Kad je Petar stao u službu kod Fazlibaše da mu čuva košnice, Đorđe je već bio šiparac. Fazlibaša uzme i njega za seiza svojim konjima. Fazlibaša je bio veliki “kesedžija”, ili lupež. On je mnoge Turke putnike poubijao. U taj njegov rad ušao je, kroz kratko vreme, i nehotice i Đorđe. Ali se to propta i Turci počnu zuckati da to čini “ono Vlaše kod Fazlibaše”, jer na ovoga Turci nisu hteli ni smeli javno to kazivati. Da se skloni od te sumnje, Đorđe iziđe od svoga gazde Turčina i pređe u selo Zagoricu, zajedno sa ocem i majkom. Živeći tu, zamiluje devojku Jelenu iz sela Masloševa, oženi se njome, i s njom je posle živeo do smrti.
Đorđe je imao nekoliko koza i nekoliko brava svinja. Jednom ih je čuvao pod visom, na kragujevačkom drumu. Svinje su mu pasle pokraj puta, a on je sedeći u lugu, šarao jednu preslicu. Drumom udari Turčin na konju, i za njim je išao hrt i tri kera. Kerovi nalaju na svinje, a svinje se zgrokću na njih. Turčin potegne iz pištolja i ubije jedno svinjče, pa nanovo natutka kerove na svinje. Svinje su se izmicale od kerova, a sve bliže se primicale k Đorđu. Za njima su natrčavali kerovi. Đorđe ostavi preslicu koju je šarao, potegne iz puške i ubije jednog kera. Ker: kavi, kavi, kavi, te pred gazdu i padne i – krepa! Turčin se sad naljuti, pa se vrati i stane nemilice tući svinje. Đorđe, videvši to, ostavi i preslicu i svinje, strči dole na ćupriju i zasedne, s ove strane reke, za jedan klen. Turčin naiđe. Taman konj stupi prednjim nogama s ćuprije na zemlju, a Đorđe opali i aga se stropošta. On ga, brže bolje, svuče pod ćupriju, pa otrči malko niže u vodenicu Panteliji Vodeničareviću i kaže mu što je učinio. Pantelija mu da mericu žita da odmah namami svinje, da onu krv preriškaju, a drugo sve da sakrije kud zna. Đorđe tako i učini: Turčina iseče na komade, pa spusti ozgo u jedan šupalj grm, a oružje, odelo i konja odvede Fazlibaši u Palanku. Đorđe je znao da je ovaj Turčin pravi lupež, pa se zato nije ni bojao da će ga izdati, nego mu kaže sve što je učinio. Đorđe i ostane u Palanci neko vreme, pa se posle opet vrati u Zagoricu kući.
Međutim se učesta govor o tom ubistvu i Đorđe se poboji da ga Turci ne uhvate. Zato se spremi da beži u Nemačku sa svom svojom porodicom i jednim pobratimom. Krenu se, dakle, i dođu do između sela Lisovića i Guberevaca u beogradskom okrugu. Ovde se starac Petar, otac Đorđev, nešto pokaje i ne htedne ići dalje, već nagne da se vrati natrag.
Svi se nađu u čudu.
Ako se on vrati i kaže, potera će za njima onaj čas, ljudi će izginuti, a žene i deca otići će u ropstvo! Svi navale moliti starca da pođe sa njima bar do Save, dok oni pređu na onu drugu stranu, pa posle nek ide kud mu je volja.
Petar ne htene ni to, nego nagne da ide u svoj zavičaj.
– Ubite ga – rekne najposle Marica, mati Karađorđeva: – Sva grehota na moju dušu! Volim za njega jednog odgovarati Bogu, nego da ove ovolike porobe Turci.
Đorđe pogleda u svoga pobratima Iliju N, koji potegne iz pištolja i oca Đorđeva ubije na mestu. Posle su ga zatrpali tu u nekoj Crvenoj jaruzi![1]
nastaviće se….
Milan Đ. Milićević
_______________________________
[1] Bivši, jednom, u lovu sa Petrom Jokićem, Đorđe rekne: – Petre, vidiš li onu crvenu jarugu?
– Vidim, odgovori Jokić.
– Onde je zakopan moj otac! – Više ni reči nije on rekao Petru, niti Petar njemu. Tako priča sam Jokić.








Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ