Predstavljamo MELODE: Dragana Uljarević
| Hor Melodi (naziv potiče od grčke reči melod, melodos – pojac) sa nekolicinom prijatelja osnovala je 1991. godine Divna Ljubojević, dirigent i interpretator pravoslavne muzike. U svom skoro tri decenije dugom delovanju, hor MELODI je sa Divnom (Divna & Melodi) održao preko 700 koncerata, širom planete Zemlje. Muzici pravoslavnog Istoka ovaj hor udahnuo je novi život. MELODI su posebni gosti Avant art magazina u temi Pravoslavna muzika. Poželeli smo da ih predstavimo i pojedinačno, jer svako od njih udenuo je deo svoje duše u jedan saživot koji se zove MELODI i dao mu posebnu notu, čineći jedinstvenu harmonijsku zajednicu. Ovom prilikom predstavljamo one članove hora koji su tokom decembra 2019. učestvovali u koncertnoj sezoni “Vitlejemska zvezda”. |
Dragana Uljarević, sopran
Kako ste počeli da pevate sa Divnom i Melodima?
Od kad znam za sebe, pevam u horovima. Još kao dete, pevala sam u kragujevačkom gradskom horu koji je vodio moj profesor solfeđa, horu muzičke škole, gimnazijskom, a onda, dolaskom u Beograd na studije istorije umetnosti, odmah sam potražila gde ću dalje da pevam. Položila sam audiciju u KUD-u Ivo Lola Ribar. Pevanje je bilo moja nasušna potreba koja se sve vreme razvijala paralelno sa obrazovanjem. U to vreme duhovna muzika se tek stidljivo pomaljala u horske repertoare. Sećam se da smo u Loli prvih par godina od mog dolaska, na repertoaru imali samo „partizansku rapsodiju“ i Mokranjčeve svetovne kompozicije. Sa buđenjem nacionalne svesti i povratkom tradiciji na pragu devedesetih, počeli smo da učimo da pevamo duhovne kompozicije. Tada se ispred mene otvorio čitav jedan univerzum neprocenjivog blaga naše duhovne zaostavštine, za koji ranije jedva da sam znala. Bila sam očarana dubinom i snagom pravoslavnih duhovnih dela. Pričalo se tada među horistima da je izvesna Divna Ljubojević osnovala hor pri manastiru Vavedenje, koji gaji poseban zvuk liturgijskog pojanja. Vođena tom pričom, otišla sam u manastir jedne nedelje 1992. godine – i ostala! Naredne četiri godine sam pevala u Melodima na Liturgijama i koncertima, a onda sam se ubrzo ostvarila kao majka i rodila dve kćerke u kratkom vremenskom intervalu, a zatim se obrela u Novom Sadu. Tako sam napravila veliku pauzu u pevanju sa Divnom i Melodima, skoro 20 godina.
Ali pevanje nisam napuštala. U Novom Sadu sam se pridružila horu Sv. Stefan Dečanski koji vodi izvrsna umetnica, inače, Divnina kuma, Tamara Adamov Petijević. Tih godina sam, pevajući Liturgije, osetila potrebu da se još više približim duhovnosti. Završila sam školu ikonopisa kod našeg poznatog majstora ikonopisa i freskopisca Mihaila Đembera i nekako, zatvorila krug molitvenog procesa koji je tekao kroz pevanje u crkvi i ikonopisanje likova svetitelja. To je neopisiva radost.
Kada me je životni put pre par godina vratio u Beograd, prvo što sam uradila bilo je da se najavim Divni na Liturgiji i tako je krenuo moj povratak u Melode. Čini mi se kao da nikada nisam ni bila odsutna. Tu su i dalje bili meni dragi pevači koje sam tako davno ostavila i to me je posebno obradovalo.
Šta Vam znače Melodi?
Melodi mi mnogo znače. Za moje mentalno i duhovno zdravlje. Na prvom mestu, tu je radost pevanja. Nedeljno pojanje Sv. Liturgije, koje je osnovni razlog postojanja Meloda, hrani mi dušu. Divna nas vodi kroz Bogosluženje, ne samo svojim iskustvom i istančanim talentom , već i svojim izuzetnim glasom, tako da se uvek osećam svečano i uzvišeno dok pevam. Ko god stane u naos crkve, ne može da ostane ravnodušan na glasove sa pevnice. Tako nam kažu. Tako je isto i na koncertima. Često mi se dešava na sceni, da mi krenu suze od tog osećaja uzvišenosti, koje jedva mogu da obuzdam i onda bude vrlo nezgodno da održim kontrolu nad glasom. To nam se uglavnom svima dešava, više ili manje, u zavisnosti od naših senzibiliteta.
Melodi nisu samo hor, nego jedna vrlo posebna porodica prijatelja?
Članovi Meloda su jako dobri prijatelji i svi funkcionišemo kao jedna porodica. Imamo naše male rituale u kojima se osećamo dobro. To je jako važno, jer samo tako možemo da iskreiramo najbolju muziku. Divna je vrlo emotivna, mada deluje strogo i ume da sprovodi strogoću, ali samo kada je ona potrebna. Uvek zahteva od nas maksimum i to bez pogovora. Kada prvi put radimo neku kompoziciju, ona očekuje da u prvom čitanju otpevamo tačne note, pravilno izgovaramo tekst i primenimo tačnu dinamiku. Nama je to teško da izvedemo, i obavezno gunđamo i bunimo se. Ali Divna insistira na tome, mi se malo namučimo, ali na taj nacin brže usvojimo kompoziciju. Ona tačno u milimetar zna šta želi od nas da dobije.
Divna veoma vodi računa da nam u našoj maloj zajednici bude svima udobno. Voli da nam ugodi, da nas nahrani, napoji, bilo da smo negde na putu, ili na probi kod kuće. Ume da oseti tuđe potrebe, što je velika njena vrlina. Naročito je osetljiva na ugrožene životinje i to je važan pečat njene ličnosti. Od malena udomljava napuštene životinje i do sad je mnoge zbrinula. Pre par godina, kada smo bili u Arilju na Arlemm-u, našla je pored kontejnera u kutiji bačena dva štenca. Hitnom akcijom je uspela da ih spasi, tako što je napustila večeru, sela u auto i vozila desetine kilometara dok ih nije predala na zbrinjavanje. Uglavnom svi učestvujemo u njenim akcijama oko životinja i u tome nas uči da budemo bolji ljudi.
Melodi su za sve ove godine postojanja doživeli razne anegdote i žao mi je što nisam bila prisutna većim delom. Ali jako mi je drago da sam bila, takoreći, među osnivačima hora, u prvoj postavci. Ali najviše od svega je važno da sam ponovo tu i da zajedno sa ovim divnim ljudima kreiram magiju, ne samo u stvaranju muzike, već i magiju, pre svega, kvalitetnih ljudskih odnosa.











Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ
1 Responses to Predstavljamo MELODE: Dragana Uljarević