Grad carskih poslastica i istorije
Postoji jedno mesto u Grčkoj na koje naši turisti neće mnogo obratiti pažnju na putu ka Solunu i poznatim letovalištima, osim što će to ime videti na tablama pored autoputa. Serres (Σέρρες ) ili SER kako ga zovemo mi krije mnogo zanimljivosti iz srpske istorije, od Nemanjića do Prvog svetskog rata. Ono po čemu je u našoj istoriji možda najpoznatije ovo mesto je da je car Dušan upravo ovde proglasio sebe carem Srba, Grka i Arbanasa, a u Seru je završeno i sastavljanje Dušanovog zakonika. Ovo mesto u srednjovekovnoj Srbiji bilo je poznato i pod nazivom Efait. Još je deda cara Dušana, kralj Milutin osvojio Ser i osnovao znameniti manastir Svetog Jovana na oblićnjoj planini Manikeji. Posle iznenadne smrti slavnog cara, ovom oblašću upravlja carica Jelena, a sve do Maričke bitke, despot Uglješa Mrnjavčević. Kasnije pada pod tursku vlast, početkom dvadesetog veka, 1903. pada pod grčku, pa bugarsku, pa ponovo grčku upravu od 1912. do danas.
Ono što je značajno za našu današnju priču oslanja se i na ovaj istorijski pregled. A to su dve poslastice, jedna koja vodi poreklo iz vremena Romejskog carstva – Vizantije, a druga iz vremena Otomaske imperije. Prva poslastica – mirisna slatka krem pita zove se bugaca (bougatsa -μπουγάτσα) a druga akanes (ακανές), posebna vrsta ratluka koja se ovde pravi.
Nije vam sigurno palo na pamet, da reč bugaca vodi poreklo od reči POGAČA koju i mi koristimo. Pogača (πογάτσα) opet ima veze sa rimskim panis focacius ( a u Italiji danas, to je fokača) i ima bliske veze sa starorimskom poslasticom placenta (a opet taj nazivvodi poreklo od slične starogrčke reči plakous – što je u kuhinji starih Helena označavalo tanke listove hleba). I dok je pogača kod nas ostala sinonim domaćeg, obrednog i narodnog hleba, pečenog u crepulji ili tepsiji, koji prati čoveka od dana rođenja kada se pravi prva pogača za novorođenče, pa kroz čitav život, u Grčkoj je pogača prerasla u bugacu, vrstu pite koja može biti i slana i slatka (sa mesom, sirom ili sa kremom od mleka, šećera i posuta cimetom).
Bugaca je ona pita koja u sredini ima beličasto-žućkast krem i čiji opojni miris vanile, cimeta i limunove kore mami dok šetate nekim grčkim letovalištem. Kažu da je bugaca iz Sera jedna od najpoznatijih, a da bi meštani to i dokazali, pre neku godinu su napravili i bugacu za Ginisa. Inače, u ovaj grad su običaj pravljenja bugace donele grčke izbeglice iz Carigrada, početkom dvadesetog veka. Bugaca je uobičajen slatkiš u čitavoj oblasti Makedonije u Grčkoj, i na mnogim mestima se i dalje pravi ručno. Njen ukus i izgled razlikuje se od grada do grada, ali je osnova ista, hrskave kore i neodoljiv krem od mleka, brašna i šećera u sredini, sa vanilom ili drugim slasnim začinima, a sve posuto većom količinom cimeta koji je u Grčkoj neizostavni “final touch” mnogih poslastica.
Ako, pak, poželite da posetite Ser i upoznate malo i našu i grčku istoriju, možete da se počastite i specifičnim ratlukom čiji će vas ukus iznenaditi, a tu specifičnost mu daje svež kozji puter koji se koristi umesto voćnih ukusa. Originalno ime ovih okruglih lokuma je akanes halva i dolazi iz turskog jezika, a kako turska reč hakan označava princa, mogli bismo naziv ove poslastice prevesti i kao “halva za princa”. Od 1922. godine, kada je zbog velikog priliva izbeglica iz Male Azije sastav stanovništva Sera izmenjen, koristi se naziv akanes lailia, što postaje zaštitni znak Sera. Reč “lailia” odnosi se na planinu gde se leti čuvaju koze i gde se, pre svega od planinske vode i svežeg kozjeg mleka stvara čarolija zvana akanes.

Akanes, foto: https://visit-centralmacedonia.gr/
Akanes ima jak ukus, za one koji očekuju klasičan ratluk prvi zalogaj izaziva blagi šok. To je poslastica koja je malo i teška, ali vas ne ostavlja na miru, i stalno biste želeli da je još malo gricnete. Jedan od najpoznatijih proizvođača akanesa uSeru je porodica Rubus koja već u drugoj generaciji pravi akanese na tradicionalan način.
Planinska voda, pečeni bademi, kukuruzni griz, svež kozji puter od koga se prave karamelizovane loptice koje su bogato uvaljane u prah šećer stvaraju neuporediv ukus akana koji se ne menja već 100 godina.
I kad vas put nanese u Grčku, 60 km pre Soluna, skrenite u grad Ser, koji će vas dočekati odličnom ponudom hrane, smeštaja, prelepom okolnom prirodom, raznim znamenitostima, a koji će vam priče iz bogate istorije zasladiti neodoljivim i jedinstvenim poslasticama.
S.Spasić








Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ