Na Krfu otvorena nova stalna postavka u Srpskoj kući

Uzduž i popreko Krf, je zasejan našim grobovima, grobovima srbijanske vojske iz Prvog svetskog rata. Posle nekoliko dana provedenih na Krfu, oni se čine bezbrojni, kao da ih ima pod svakom maslinom, i svakom stenom. Imena na tim krstačama nad grobovima uvek se ponavljaju. – Miloš Crnjanski

U renoviranoj Srpskoj kući na Krfu, u ponedeljak 18. aprila 2016. godine otvorena je  nova stalna postavka pod nazivom „Srbi na Krfu 1916 1918”.

Izložba „Srbi na Krfu 1916–1918ˮ,  ostaje kao spomenik srpskim žrtvama, ali i sećanje na brzi oporavak srpske vojske, nastavak rada vlade i državnih organa i mesto sa koga je vojska otišla na Solunski front, sa koga je izvojevana pobeda u Prvom svetskom ratu.

Cernov, vojska na Krfu

Vojska se odmara na Krfu ispod maslina, foto Samson Černov

Rekonstrukciju objekta je obavio Republički zavod za zaštitu spomenika. Stalnu izložbenu postavku realizovali su Istorijski muzej Srbije i Narodna biblioteka Srbije, dok je timu Kodek instituta povereno kreiranje interaktivnih eksponata i digitalnih instalacija na izložbi.

Autori izložbe su Nebojša Damnjanović (Istorijski muzej Srbije) i Nemanja M. Kalezić (Narodna biblioteka Srbije), a dizajn postavke osmislio je Rastko Šurdić.

Svečanom otvaranju nove stalne postavke prisustvovali su predsednik Srbije Tomislav Nikolić, gradonačelnik Krfa Kostas Nikoluzos, počasni konzul Spiridon Mastoras, ministri u vladi Srbije Aleksandar Vulin, Zoran Đorđević, Ivan Tasovac, ambasadorka Francuske u Srbiji Kristin Moro, ambasador Velike Britanije Denis Kif, načelnik Generalštaba Vojske Srbije Ljubiša Diković, mitropolit Amfilohije, izaslanici ambasada država saveznica iz Prvog svetskog rata, kao i mnogobrojni građani.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić poručio je u svom obraćanju da Srbija nikada neće za zaboraviti da su se zajedno sa srpskim borcima na Solunskom frontu borili i ginuli vojnici iz Francuske, Rusije, Engleske, irske, Škotske, Grčke, vojska Esad Paše, Kanade, Italije…

Nikolić je podsetio da je na  Solunskom frontu poginulo je oko 21.000 srpskih vojnika,  oko 23.000 francuskih vojnika, oko 3.000 britanskih vojnika, oko 1.500 grčkih vojnika, oko 3.500 italijanskih vojnika i dodao da je po ličnoj naredbi taašnjeg cara Nikolaja u Solun na, kako su ga zvali, Makedonski ili Zaboravljeni front, stiglo 10.000 ruskih vojnika, najboljih pripadnika moskovskog vojnog okruga.

-Verovali smo u sebe i naterali saveznike da nam dozvole da probijemo Solunski front 1918, čime je slomljena kičma silama Osovine i okončan do tada najveći rat u istoriji ljudske civilizacije – naveo je predsednik Srbije.

-Nama su pričali, a mi pričamo našoj deci, oni svojoj a oni njihovoj, o stradanju, patnji, žrtvi srpske mladosti, o plavoj grobnici, o tome kako je skupa reč sloboda – dodao je Tomislav Nikolić.

I gradonačelnik Krfa Kostas Nikoluzos podsetio je da je Krf za dve godine postao nezvanična prestonica Srbije tokom Prvog svetskog rata i da je na ovom ostrvu tokom te dve godine gostoprimstvo 150.000 srpskih vojnika i civila, žrtava rata.

-Uz pomoć saveznika Krf se organizovao kako bi spasio mnogobrojnu za njegove mogućnosti izbegličku masu-, kazao i podsetio da je uprkos tome oko 10.000 ljudi ostalo zauvek u toploj zemlji i slanim vodama Krfa. Nikoluzos je dodao i da  čitav vek nakon toga, odnosi Srbije i Grčke odnosi ostaju jaki i vremenom postaju još jači.

Multimedijalna izložba „Srbi na Krfu 1916 1918na savremen način, upotrebom savremenih tehnologija, predstavlja doprinos negovanju sećanja i pijeteta prema slavnim precima koji su, posle veličanstvenih pobeda 1914. u izuzetno teškim okolnostima, trojnog napada od strane Nemačke, Austro-Ugarske i Bugarske 1915, značajnih borbi tokom povlačenja, bili prinuđeni da se povuku kako bi  spasili čast države i naroda.

-Izložba je glas i odjek potomaka, sećanje i ogroman pijetet prema našim precima, koji su posle veličanstvenih pobeda 1914. i u izuzetno teškim okolnostima 1915. izabrali, sada znamo, najteži način da spasu čast srpske države i naroda.- rekla je dr Dušica Bojić, direktorka Istorijskog muzeja Srbije. Ljuba Saramandić, dugogodišnji kustos Srpske kuće na Krfu pozvao je sve naše sunarodnike da posete Krf i shvate zašto je ovo ostrvo “srpski Jerusalim”.

Srpska kuća na Krfu, foto P. Tišma

Srpska kuća na Krfu, foto P. Tišma

Podelite ovaj tekst

DeliciousDiggGoogleStumbleuponRedditTechnoratiYahooBloggerMyspace

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.