Ivan Bosiljčić – Nisam Getsbi, srećan sam kao otac, suprug i umetnik
Sve fotografije korišćene u tekstu su iz predstave “Veliki Getsbi”, Opera i pozorište MADLENIANUM, autor Milan Đakov.
Na frontu je opasno, mi nemamo pravo da drhtimo pred nepriteljem i uporno ponavljamo da teatar svakog trenutka može izgubiti život. Svim snagama, i duhovnim i fizičkim, trebalo da se branimo,iako nam brojno stanje ne ide u prilog. Ići za svojim snom i kad nema uporište u realnosti, nije ništa drugo do vera, poručuje glumac beogradskog Narodnog pozorišta Ivan Bosiljčić u svom odgovoru na tvrdnju onih koji stalno ponavljaju da umire teatar. Kraj godine i dve premijere – u Šilerovoj drami Marija Stjuart zaigrao je grofa od Lestera, a na Velikoj sceni zemunskog Madlenijanuma igra Velikog Getsbija u istoimenoj predstavi koja iz posebnog ugla antiratne drame donosi kultni Ficdžeraldov roman. Zanimljivo je da je u sve domove, ali i srca lepšeg pola, ušetao tumačeći kapetana Nenada Aleksića, , u Šotrinoj ekranizaciji „Ranjenog orla“, mada je u glumačkom tv debiju svojevremeno prošao nezapaženo. Podsetimo se da je televizijsku karijeru, koja mu je omogućila da zauzme svoje mesto pod reflektorima Narodnog pozorišta, započeo margnalnom rolom uterivača dugova u seriji „Porodično blago“ u kojoj bi ga retko ko i prepoznao sa zalizanom kosom, tamnim odelom i crnim naočarima.
Koja Vam je scena draža, ona od dasaka ili ona pred kamerama?
Ove sezone sam se više dao teatru. Dovoljno da se poželim kamera.
Do nove uloge, a sa slavom poslednje, objasnite kako je biti Getsbi, makar na pozornici, i da li ste nešto od tog lika osetili u sebi?
Džej Getsbi nije samo književni lik, on nas upućuje na samoispitivanje i susret sa sobom. Svako od nas bi trebalo da se zaustavi, ako još to može, i promisli koliko ga grozničavo vreme u kome živimo odvojilo od Življenja, gde su se zagubili naši Snovi i Vera. Postoje stvari koje se ni po koju cenu ne smeju prodati , jer će „proroštva nestati, jezici će zamuknuti, znanje će prestati, a sad ostaje vjera, nada, ljubav, ovo troje; аli od njih najveća je ljubav.“ Za razliku od Getsbija,imam sreću da nisam visoki kapitalista, da ne živim luksuznim životom i to je jedna od stvari zbog kojih sam srećan što živim u Srbiji. Prošle godine sam bio u Njujorku i video sam kakva je to furija. Ovde, jai dalje mogu da budem i otac i radnik, umetnik i dobar suprug, jedno ne isključuje drugo. Verujem da je ovo sredina koja je zadržala taj potencijal duhovne vrednosti i toga nikada ne bismo smeli da se odreknemo.
Igrate u velikim predstavama, kapitalnim delima, najčešće u glavnim ulogama. Znači li to da Ivan Bosiljčić prihvata samo takve uloge?
Zabluda je da su glumci izbirljivi. Ne zaboravite da smo mi oni koji čekaju da budu izabrani, što nas dovodi u poziciju da duboko poštujemo svaku ulogu koju dobijemo. Trenutno na repertoaru imam jednak broj velikih uloga i manjih u kojima sam podrška vodećim rolama kao na primer u predstavama Marija Stjuart, Jadnici, Izbiračica, Srpska trilogija i to ne umanjuje moju radost bivstvovanja na sceni.
Kako izgleda igrati u različitim, ali najvećim i najposećenijim pozorištima Beograda– Narodnom pozorištu, koje vam je matična kuća, Madlenijanumu i u Pozorištu na Terazijama, i to u najpopularnijim komadima?
Svestan sam da se danas retko na velikim scenama postavljaju kapitalna dela i veoma sam zahvalan što sam deo bitnih pozorišnih projekata u proteklih nekoliko sezona. Ali ne zaboravite da se ozbiljnost teatra čuva i u samostalnim glumačkim projektima, mimo pozorišta. Koleginici Vesni Stanković od srca čestitam na snazi,talentu i entuzijazmu kojim ostvaruje svoje autorske projekte i po svetu osvaja nagrade!
Kada je reč o ulogama u Madlenijanumu, šta je veći izazov – drama Veliki Getsbi ili mujzikli Jadnici ili Rebeka, jer su sve veliki naslovi, svaki spektakl za sebe?
Svaki je bio izazov za sebe, susret sa temama života i smrti mi je bio na duhovnu korist. Ono što je zajedničko za sve ove priče je da one pred gledaocima otvaraju filozofske teme, ali i nude nadu i katarzu. To nije vrsta teatra posle koga odete preplašeni kući u želji da se sa nekim posvađate.
U čemu se najlepše osećate na sceni pod reflektorima, u uniformi vojnika Prvog svetskog rata, u američkim šik odelima međuratnog doba, u plemičkom ili plesnom kostimu i dubokim čizmama?
Najbolje se osećam u rukama dobrog kostimografa.
Šta glumici misle o domaćim rediteljima i da li vam je izgled pomogao ili odmogao, na šta se žale najčešće glumice, a ponekad i glumci, pri dobijanju uloga?
Bilo bi zanimljivije da pitate reditelje šta zapravo misle o izgledu glumaca. Za sebe znam samo da me direktori fotografije i snimatelji redovno psuju ( u šali), jer zbog mene moraju da dižu kamere i reflektore. Šta ću,visok sam 1,94 m.
Imate li doživljaj koji ćete pamtiti celog života, a vezan je za profesionalni angažman?
Susret na sceni sa Nebojšom Dugalićem!
Vladimir Đuričić







Tema broja 001: NOVO DOBA
Tema broja 002: BEOGRAD
Tema broja 003: FILM
Tema broja 004: PAVIĆ
Tema broja 005: MEDIALA
Tema broja 006: KONCEPTUALNA UMETNOST
Tema broja 007: LA BELLE EPOQUE
Tema broja 008: KRAJ LETA
Tema broja 009: POZORIŠTE
Tema broja 010: KNJIŽEVNI JUBILEJI
Tema broja 011: OPERA
Tema broja 012: Godinu dana AAM, Novogodišnji broj
Tema broja 013. FOTOGRAFIJA
Tema broja 014: IGRA
Tema broja 015: RATNI SLIKARI
Tema broja 016: ŠEKSPIR
Tema broja 017: UMETNOST ILUSTRACIJE
Tema broja 018: OLJA IVANJICKI
Tema broja 019: PRVI SVETSKI RAT
Tema broja 020: PRVI SVETSKI RAT (drugi deo)
Tema broja 021: BRANISLAV NUŠIĆ
Tema broja 022: VUK Stefanović Karadžić
Tema broja 023: In Memoriam Jovan Ćirilov
Tema broja 024: GOZBA – Artis Centar
Tema broja 025: VENECIJA
Tema broja 026: NASTASIJEVIĆI
Tema broja 027: NADEŽDA PETROVIĆ
Tema broja 028: Muzeji Srbije 10do10
Tema broja 029: ART DECO
Tema broja 030: Pavle Beljanski
Tema broja 031-032: GRČKA OSTRVA
Tema broja 033 – SEOBE
Tema broja 034-035 – BAŠTINA U OPASNOSTI
Tema broja 036 – Novogodišnji broj
Tema broja 037: SAVA ŠUMANOVIĆ
Tema broja 038: ISIDORA SEKULIĆ
Tema broja 039: KOSANČIĆEV VENAC
Tema broja 040: FULEREN (Umetnost nauke)
Tema broja 041: ARLEMM 2016
Tema broja 042: ATOS
Tema broja 043: 50. BITEF
TEMA BROJA 044: KNJIŽEVNOST I FILM
Tema broja 045-046: SKRIVENA BAŠTINA BEOGRADA
TEMA BROJA 047: KNEZ MIHAILO
Tema broja 048: LETNJE TEME
Tema broja 049: ZAOSTAVŠTINA OLJE IVANJICKI
Tema broja 050: SMRT KARAĐORĐA
Tema broja 051: NOVA 2018.
Tema broja 052: LJUBAVI UMETNIKA
Tema broja 053: MILEŠEVA
Tema broja 054: ROMANOVI -100 godina od smrti
Tema broja 055: KRAJ VELIKOG RATA
Tema broja 056: Nova 2019. godina
Tema broja 057: SVETI SAVA
Tema broja 058: PELOPONEZ
Tema broja 059: NOBEL za KNJIŽEVNOST
Tema broja 060: PRAVOSLAVNA MUZIKA
Tema broja 061: PANDEMIA
Tema broja 062: Desanka Maksimović
Tema broja 063: LETO NA DUNAVU
Tema broja 064: LOVĆEN
Tema broja 065: NOVA 2021. GODINA
Tema broja 066: DŽOJS
Tema broja 067: Krševac 650 godina
Tema broja 068: UKUSI GRČKE
Tema broja 069: Novogodišnje čarolije
Tema broja 070: PROLEĆE 2022.
Tema broja 071: LETO 2022.
Tema broja 072: DUŠKO RADOVIĆ
Tema broja 073: SVETI NIKOLA
Tema broja 074: Novogodišnji broj
Tema broja 075: DOBRILO NENADIĆ
Tema broja 076: PARIZ